- PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina
Zemljopis
Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar - Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb - Split.
Općinska naselja
Općinu Posedarje čine naselja[1] Grgurice, Islam Latinski, Podgradina, Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo.
Stanovništvo
Naselje Posedarje ima 1.358 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripadaju još četiri sela, ukupno 3.607 stanovnika.[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).
Uprava
Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje
Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje
Ana Kajtazi, Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela
Općinsko vijeće
Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.
Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće se sastoji od 13 članova.
Povijest
Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom POSSEDARIA u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.
Krbavski knezovi iz plemena GUSIĆA dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.
Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.
Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika.
Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika.
C. F. BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).
Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju.
Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.
U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.
Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.
Turizam
Posedarje ima sve što je gostu potrebno za uživanje u odmoru: prodavaonice, restorane, kafiće, trgovine, riblje-tržnice, pekare, banku, bankomate, dom zdravlja, ljekarnu, poštu...
Za vrijeme Vašeg odmora možete posjetiti grad Zadar, ali i druga mjesta u blizini kao što su NP Paklenica, NP Plitvice, NP Krka, NP Kornati, Park prirode Vransko jezero, te mjesta Nin, Novigrad, Pag, Starigrad, Sukošan, Bibinje i mnoga druga. U Posedarju se možete smjestiti u privatnim kućama, sobama i apartmanima, te u hotelskom smještaju.
Postoje dvije glavne plaže u Posedarju, od kojih je jedna šljunkovita i nalazi se u samom centru mjesta, a druga je pješčana u blizini crkvice Sv. Duha, te su obje pogodne za obitelji s djecom i za različite sportske i rekreacijske aktivnosti. Naravno, tu je i bezbroj malih skrivenih plaža za one koji više vole mir i privatnost.
Također, u Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu (općina) te nedaleko od plaže Sv. Duh.
Poljoprivreda
Uz turizam je razvijena i poljoprivredna proizvodnja, tako da je ovaj kraj prepoznatljiv po svježoj i zdravoj hrani jer teška industrijska proizvodnja na ovom području nije prisutna. Poljoprivreda je među najstarijim ljudskim djelatnostima i pošto je ta djelatnost starija od bilo kojeg pisanog dokumenta nije moguće ustanoviti kad je ona nastala. Poljoprivreda ima velike mogućnosti u jugozapadnom dijelu općine na prostoru plodnih dolina uz prisustvo voda koje omogućavaju navodnjavanje. Područje Općine Posedarje pogodno je za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrtlarstva, stočarstva i dr.
Ribarstvo
Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva pa tako mještane Općine Posedarje nije zaobišla ni ova grana gospodarstva.
Ribarstvo je jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, a podrazumijeva aktivnosti: - ribolova, - marikulture (uzgoja riba, rakova, školjki i algi), - prerade riba te - trgovinu ribom i ribljim proizvodima.
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
- Crkvica "Sv. Duha"
- Centralni bunar
Obrazovanje
- Osnovna Škola " Braća Ribar" Posedarje
Kultura
Šport
- NK Hrvatski vitez Posedarje
- Memorijalni turnir "Anđelko Herjavec"
- Biciklistički klub Posedarje
- 1. MTB maraton "Posedarje 2017"
- 2. MTB maraton "Posedarje 2018"
- Odbojkaški klub Posedarje
Izvori
- ↑ Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Posedarje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |