Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Peregrin Saksonac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions

Peregrin Saksonac,(? - † Đakovo 28. siječnja 1356.), biskup bosanski ili đakovački, generalni vikar Franjevačkog reda za Bosnu. Spada u skupinu mučenika i svjedoka vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni, koje hrvatski katolički narod časti kao svete, blažene, ispovjedatelje ili mučene. [1]

Na prijedlogom Stjepana II. Kotromanića i Venecije od 18. listopada 1348. papi Klementu VI. postaje bosanski ili đakovački biskup. Papa potvrđuje njegovo imenovanje 28. siječnja 1349. Tijekom putovanja za Rim zaustavlja se u Veneciji 4. listopada 1351. te kao osoba od povjerenja daje preporuke za venecijanskog veleposlanika pri Svetoj Stolici po nalogu Malog vijeća Republike Venecije. Po povratku iz Rima izgrađuje se i franjevački samostan u Đakovu. 13. veljače 1355. boravi ban Tvrtko I. Kotromanić sa svojim dvorom u Đakovu te izdaje potvrdu dubrovačkom knezu Nikoli Barbariću da su dubrovačani Klime Držić i Biste Bonić podmirili svoje obveze prema njemu za najam trgova u Neretvi i Ostružnici. Isprava je sastavljena u Đakovu pokraj katedrale u prisutsvu biskupa Peregrina , vikara franjevačke vikarije u Bosni Franje iz Firenze , prepozita kaptola bosanskog Nikole i gradskog župana Klečina. Ispravu su valjanom potvrdili svojim velikim pečatom biskup Peregrin i Kaptol, a ban Tvrtko svojim ručnim. isprava uz notarov potpis nosi i potpise biskupa Peregrina i vikara Franje iz Frinze. Umire 28. siječnja 1356. Pokopan je u Đakovu u samostanskoj crkvi.

Jedan od najzaslužnijih ljudi u povijesti Katoličke crkve u Bosni bio je fra Peregrin Saksonac, prvi vikar Bosanske vikarije (1340 – 1349.), a poslije i biskup Bosanske biskupije. Odlikovao se velikom vjerom i postojanošću kao i gorljivošću za spas duša, ističući pritom Franjinu metodu propovijedanja: svjedočanstvo životom i poticanje riječju, odbacujući metodu sile i križarskih vojni, što je do tada prakticirano u Bosni. Vrlo je okretan čovjek, ugledni savjetnik bana Stjepana u duhovnim i vremenskim stvarima. Za kratko vrijeme služio se hrvatskim jezikom u propovijedanju i obraćanju, tražeći i od drugih misionara da to učine. Izgrađuje uz pomoć drugih crkve i samostane i dobiva nove misionare. Franjevački red ga štuje kao blaženika koji je živio franjevačke i kršćanske kreposti. Štuje se 28. siječnja.[1][2]

Literatura

  • Ive Mažuran, Đakovo i bosansko-đakovačka biskupija, Diakovensia 1/1995.107.
  1. ↑ 1,0 1,1 Franjevačka provincija sv. Križa Bosne Srebrene Marko Semren, Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni , u: Bosna franciscana, br. 4, str. 114-122 (arhivirano 18. siječnja 2017., pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  2. ↑ Usp. De fr. Peregrino et Richerio in De vitis Sanctorum Fratrum Minorum Provinciae Saxoniae, u AFH, XVIII (1925), 214; Martyrologium Franciscanum, Romae 1938,33; J. Thuroczy, Chronica Hungarorum ; Fermendzin, Chronicon , 7; Božitković, Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339 – 1735) , 7; M. Pervan, Fra Peregrin Saksonac, u Dobri Pastir , IV/V, Sarajevo 1955, 150 – 158.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica stranica Bosna Srebrena (http://www.bosnasrebrena.ba).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Bosna Srebrena.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
v • r • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – )
v • r • u
Vikari Bosanske franjevačke vikarije i provincijali Franjevačke provincije Bosne Srebrene
Bosanski vikari
(od 1340. do 1517)
Bosanski provincijali
(od 1517. do danas)

Petar Bošnjak · Stjepan Vučilić · Toma Skorojević · Ante Matković · Jure Bošnjak · Jure Divojević · Petar Zlatarić · Grgo Bukovac · Pavao Čivić · Ivan Mostarac · Šimun Kamengrađanin · Ilija Ivković · Petar Runović · Jakov Tuzlak · Marijan Olovčić · Martin Kosović · Šimun Mostarac · Grgo Kučić · Grgo Masnović · Marijan Haljinić · Franjo Baličević · Petar Zlojutrić · Ante Milanković · Stjepan Zlatarić · Jakov iz Slapnice · Ilija Čakalović · Martin Bilavić · Grgo Marinović · Toma Ivković · Luka Kačić · Marijan Pavlović · Nikola Brajković · Andrija Tomanović · Martin Brguljanin · Marijan Maravić · Martin Nikolić · Petar Lipanović · Mihovil Bogetić · Mato Benlić · Andrija Jajčanin (vikar) · Filip Lendić · Jure Dulđerović · Franjo Ogramić · Franjo Miletić · Jure Šabić · Toma Juračić (vikar) · Grgo Kovačević · Petar Travničanin · Marko Vasiljevčanin · Andrija Šipračić · Ante Gabeljak · Mihovil Radnić · Grgo Stanić · Pavao Kačić · Franjo Budalić · Franjo Travničanin · Grgo Gabrić · Marko Bulajić · Andrija Ećimović · Petar Pastirović · Petar Lašvanin · Filip Šurković · Andrija Kutjevčanin · Augustin Tuzlak · Pavao Nikolić · Šimun Tomašević (vikar) · Petar Karapandžić (vikar) · Ivan Kopijarević · Ante Marković · Luka Karagić · Ivan Srijemac · Filip Lastrić · Franjo Ivanović · Petar iz Baje · Jozo Janković · Ante Bačić · Marko Dobretić · Franjo Bogdanović · Bono Benić · Petar Alović · Ivan Skočibušić · Augustin Botoš-Okić · Grgo Ilijić · Franjo Gracić · Mato Ivekić · Luka Dropuljić · Augustin Pejčinović · Franjo Milošević · Dominik Franjić · Anđeo Franjić · Petar Kordić · Marko Ostojić · Ivan Kljajić · Mijo Dujić · Andrija Kujundžić · Stjepan Marijanović · Marijan Šunjić · Martin Nedić · Filip Pašalić · Ante Vladić · Blaž Josić · Mijo Gujić · Mato Čondrić · Dominik Andrić · Nikola Krilić · Ilija Ćavarović · Ante Ćurić · Bono Milišić · Andrija Buzuk · Stjepan Čičak · Anđeo Ćurić · Augustin Čengić · Danijel Ban · Franjo Komadanović · Alojzije Mišić · Lovro Mihačević · Jozo Andrić · Bonifacije Vidović · Marijan Marić · Petar Ćorković · Josip Markušić · Alojzije Ćubelić · Marijan Jakovljević · Anđeo Kaić · Kruno Misilo · Vitomir Jeličić · Boris Ilovača · Vjekoslav Zirdum · Vlado Karlović · Šimo Šimić · Stjepan Vrgoč · Alojzije Ištuk · Luka Markešić · Petar Anđelović · Mijo Džolan · Lovro Gavran · Jozo Marinčić

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Peregrin_Saksonac&oldid=167530"