Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Osijek Vojakovački

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na karti Hrvatska
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Križevci
Zemljopisne koordinate 46°07′59″N 16°33′00″E / 46.13305556°N 16.55°E / 46.13305556; 16.55
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 205
Pošta 48260 Križevci
Pozivni broj 048
Autooznaka KŽ
Osijek Vojakovački na karti Koprivničko-križevačka županija
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Osijek Vojakovački (do 1900. godine Osijek) je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Za vrijeme SFRJ bio je u sastavu Općine Križevci.

Povijest

Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom[1] Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Vojakovačkog Osijeka u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. - 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije[2], došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)[3] protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo" i razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca).

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa")[4] iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci[5] (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek[6].


Ime

Naziv "Vojakovački" izveden je iz riječi "vojnički" što upućuje na vojnu povijest samog naselja. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik"), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.[7] Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[8]
<timeline> Colors= 

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:770 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData= 

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.

PlotData= 

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 337
bar:1869 from:0 till: 422
bar:1880 from:0 till: 464
bar:1890 from:0 till: 562
bar:1900 from:0 till: 664
bar:1910 from:0 till: 769
bar:1921 from:0 till: 755
bar:1931 from:0 till: 752
bar:1948 from:0 till: 475
bar:1953 from:0 till: 474
bar:1961 from:0 till: 494
bar:1971 from:0 till: 394
bar:1981 from:0 till: 314
bar:1991 from:0 till: 274
bar:2001 from:0 till: 215
bar:2011 from:0 till: 205

PlotData= 

bar:1857 at: 337 fontsize:S text: 337 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 422 fontsize:S text: 422 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 464 fontsize:S text: 464 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 562 fontsize:S text: 562 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 664 fontsize:S text: 664 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 769 fontsize:S text: 769 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 755 fontsize:S text: 755 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 752 fontsize:S text: 752 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 475 fontsize:S text: 475 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 474 fontsize:S text: 474 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 494 fontsize:S text: 494 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 394 fontsize:S text: 394 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 314 fontsize:S text: 314 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 274 fontsize:S text: 274 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 215 fontsize:S text: 215 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 205 fontsize:S text: 205 shift:(-10,5)

TextData= 

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Poznate osobe

  • Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni[9]
  • Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti Hrvatskog sabora[10]
  • Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)[11]

Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti

Pravoslavana crkva Svetog Nikole[12][13] - zaštićeni spomenik kulture https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9

Arheološko nalazište "Mihalj"[14] - zaštićeni spomenik kulture https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/

Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)[15] https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/

Srpska narodna škola iz 19. stoljeća ("Stara škola", u budućnosti predviđena obnova)[16] https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje

'Božja noga' (veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno) https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/

Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice[17] http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28

Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)[18] https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva

Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)

Kuća Mileve Cetušić (ulica Božinci)

Partizansko groblje Vratno

Hrast kitnjak "Visovi" - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine[19] https://radiokrizevci.hr/2019/07/nominacija-hrvatsko-stablo-godine/

Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S[20] https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/

Tradicionalni društveni događaji

Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - "Prvomajski krijes"[21] https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/

Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - "Uskrsni ili Vaskrsni krijes"[22] https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/

Proslava "Nikolaja" - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole

Tradicionalna "Maškarada" - fašnička povorka maškra ili mačkara[23] https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/

Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana[24] https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/

Proslava 4. jula (Dan borca) - organizirana za vrijeme SFRJ[25]

Dan Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Križevaca https://prigorski.hr/krizevcima-odrzana-svecana-proslava-dana-vijeca-srpske-nacionalne-manjine/

Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata[26]

Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka[27] [28]

Humanitarne međunarodne i lokalne akcije - u organizaciji Mjesnog odbora Osijek Vojakovački (Mjesne zajednice Osijek Vojakovački)[29] https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ [30] Božićne školske priredbe - PŠ Ljudevita Modeca https://prigorski.hr/ucenici-podrucne-skole-osijek-vojakovacki-odrzali-bozicnu-priredbu/

Gospodarstvo

Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja.

Izvori

  1. ↑ Kantakuzina Katarina Brankovic | Srpska pravoslavna opsta gimnazija. https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  2. ↑ Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku. 23. siječanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  3. ↑ Glogovnička buna. 1. travanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  4. ↑ Sjećanje na slavnu ženu Prigorja. 9. ožujak 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  5. ↑ ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci. http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  6. ↑ Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u. 27. veljača 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ Pristupljeno 28. srpanj 2019. 
  7. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  8. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  9. ↑ Glogovnička buna. 1. travanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ Pristupljeno 13. kolovoz 2019. 
  10. ↑ Sjećanje na slavnu ženu Prigorja. 9. ožujak 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ Pristupljeno 13. kolovoz 2019. 
  11. ↑ Prva feministkinja Prigorja. https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja Pristupljeno 13. kolovoz 2019. 
  12. ↑ Geocaching. Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site. https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  13. ↑ Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA  -  Registar kulturnih dobara. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=373385764 Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  14. ↑ 15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački. https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  15. ↑ Komemoracija u Prigorju. 22. srpanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  16. ↑ Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje. https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  17. ↑ Vratno. http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28 Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  18. ↑ Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice. https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  19. ↑ Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year). https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  20. ↑ Partizanska bolnica Stupe. 21. rujan 2018.. https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  21. ↑ Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku. 1. svibanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  22. ↑ Uskrsno zajedništvo. 22. travanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  23. ↑ Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku. 4. ožujak 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  24. ↑ "Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan". 5. svibanj 2019.. https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  25. ↑ Dan borca 04.07.1941 - Antifašistički VJESNIK. http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/7/4/61/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  26. ↑ Vijenci u Prigorju. https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  27. ↑ Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku. https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  28. ↑ "Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji". Križevci.info. https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  29. ↑ Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u. 27. veljača 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 
  30. ↑ Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku. 23. siječanj 2019.. https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ Pristupljeno 14. kolovoz 2019. 


Nedovršeni članak Osijek Vojakovački koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

v • r • u
Naselja u sastavu Grada Križevaca
Apatovec • Beketinec • Bojnikovec • Bukovje Križevačko • Carevdar • Cubinec • Čabraji • Dijankovec • Doljanec • Donja Brckovčina • Donja Glogovnica • Donji Dubovec • Đurđic • Erdovec • Gornja Brckovčina • Gornja Glogovnica • Gornji Dubovec • Gračina • Ivanec Križevački • Jarčani • Karane • Kloštar Vojakovački • Kostadinovac • Križevci • Kučari • Kunđevec • Lemeš • Lemeš Križevački • Majurec • Male Sesvete • Mali Carevdar • Mali Potočec • Mali Raven • Marinovec • Mičijevac • Novaki Ravenski • Novi Bošnjani • Novi Đurđic • Osijek Vojakovački • Pavlovec Ravenski • Pesek • Podbrđani Vojakovački • Podgajec • Poljana Križevačka • Povelić • Prikraj Križevački • Ruševac • Srednji Dubovec • Stara Ves Ravenska • Stari Bošnjani • Sveta Helena • Sveti Martin • Špiranec • Većeslavec • Velike Sesvete • Veliki Potočec • Veliki Raven • Vojakovac • Vujići Vojakovački • Žibrinovec
Datoteka:Križevci (grb).gif
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Osijek_Vojakovački&oldid=215666"