Nadin
Ravnokotarsko selo Nadin (Nedinium, Nedinum) nalazi se istočno od Zadra a ll km zapadno od Benkovca.
| Nadin | |
|---|---|
  Nadin Nadin na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Zadarska županija |
| Općina/Grad | Benkovac |
| Najbliži (veći) grad | Benkovac |
| Zemljopisne koordinate | 44°04′20″N 15°29′54″E / 44.072294°N 15.498276°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 406 |
 Nadin Nadin na zemljovidu Zadarske županije | |
Nadin je selo u Zadarskoj županiji, koje se nalazi u podnožju starog grada Nadina.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravnom organizacijom je mjesna zajednica u sastavu Grada Benkovca.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ilirskim je naseljem u liburnsko-rimskom dobu. Rimskim izvori zovu grad Nadinum, Nedinium, Nedinum, kao naselje iznad četiri kilometra prostranoga Nadinskog polja, na putu iz Asserije (Podgraa) za Zadar. Mate Suić smatra da vjerojatno potječe od 1. do 7. stoljeća. Od te su naseobine sačuvane njeni gradski bedemi visine od par metara. Bedemi su bili su gradeni od velikih blokova.[1] Nadinski je kraj bio u posjedu hrvatskog plemićkog roda Kačića.pleme (XII–XVI. st.).
1527. okupiran od Turaka do 1647. Mlečani su ga oslobodili od Turaka koji su ga pri bijegu spalili. Stanovništvo koje je za mletačko-turskih ratova izbjeglo otišlo je u istarsko mjesto Premanturu. [2]
U drugom svjetskom ratu dana 29. rujna 1944. partizani su spalili zaseok Vrsaljko pri čemu je stradalo na desetke osoba mahom civila.[nedostaje izvor] Također su spalili i župnu kuću koja nikad nije obnovljena i crkvu sv. Ante Padovanskoga.[1][3]
Mjesto je stradalo i u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Tada su srpski odmetnici uz pomoć JNA su počinili masovni ratni zločin u ovom selu 19. studenoga 1991. godine. [4], dan nakon masakra u Škabrnji i na Ovčari. Tog dana su ubili 14 hrvatskih civila, preživjeli seljani su protjerani, a imovinu seljanima su zapalili ili opljačkali.
Promet[uredi | uredi kôd]
Nalazi se jugozapadno od autoceste kralja Tomislava, autoceste Split-Zagreb.
Južno od Nadina prolazi željeznička pruga Zadar - Knin.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- nastamba plemena Kačić
- Ostaci starog grada Nadina
- crkva svetog Ante Padovanskog 17.st.
- Kapelica Sv. Ante Padovanskog 1999.
- Kapelica Sv. Nikole 2010.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- između 1500. i 1510. rođen Andrija Medulić, hrvatski slikar i grafičar
- Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, 1960-ih je bio župnikom u Nadinu
- Dinko Ožaković, hrv. nogometni sudac
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 (): Nadin, Zadarska nadbiskupija. Pristupljeno 3. travnja 2019.
- ↑ Nadin, Zadarska nadbiskupija (pristupljeno 4. lipnja 2015.)
- ↑ Grozdana Franov Živković: Nadinski glagoljski spomenici Croatica et Slavica Iadertina. x/i (2014.), str. 46. - 47. Preuzeto 3. travnja 2019.
Ne piše tko su počinitelji, ali pišu imena nekih ubijenih: "Godine 1944. imamo cijeli niz ubijenih u razdoblju od nekoliko dana: 14. 9. Vrsaljko Šime +Šime 1944; Vrsaljko Jakov +Šime 1944; Vrsaljko Mirko +Marka 1944; Vrsaljko Marko +Mirka 1944.; 19. 9. Joso Vrsaljko p. Nike 1944; 22. 9. Mate Vrsaljko +Jose +1944; 23. 9. god Vrsaljko Mate +1944..." - ↑ Zadarski list Žrtva Nadina nikad zaboravljena, zločinci još nekažnjeni, 20. studenoga 2010.
" Tko je to mučki ubio Erstiće u Medviđi, Marinoviće u Bruškoj, Kutije u Lisičiću, Marinoviće u Šopotu, Šuniće u Rodaljicama, Žiliće u Podgrađu, Arbanase u Smilčiću, nabrajao je Kutija te je konstatirao kako nema kolektivne odgovornosti kad su "oni" u pitanju. "
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=164
| |||||||
.gif){kind=link}
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |