Malteški jezik malti | |
| Države govorenja: |
Malta |
| Regije govorenja: |
Sredozemlje |
| Broj govornika: | 400 000 |
| Rang: | nije među prvih 100 |
| Razredba: | afroazijski semitski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | mte |
| ISO 639-2: | mlt |
| ISO 639-3: | MLS |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Malteški jezik (malteški: Lingwa Maltija; ISO 639-3: mlt) je semitski jezik iz afrazijske porodice jezika (uže arapske skupine)[1]. Nacionalni je jezik na Malti i jedan od službenih jezika Europske unije. Najsličniji je arapskom jeziku, i to tuniškoj verziji. Uslijed geografskog položaja i povijesnih okolnosti, malteški je preuzeo mnoge osobine i riječi jezika južne Italije, Sicilije i engleskog jezika. Malteški je postao službeni jezik Malte, 1936., usporedo s engleskim. Danas malteški govori oko 330 000 ljudi. Najstariji tekst na malteškom je Il Cantilena, pjesma iz 15. stoljeća.
Malteški je stoljećima bio govorni jezik, koji je rijetko zapisivan arapskim pismom i latinicom. Malteški je pravopis uglavnom semitski, s nešto romanskih utjecaja. Pridjevi idu poslije imenica, dok je red riječi prilično slobodan. Osim jednine i množine, imenice imaju i dvojinu što je rijedak primjer u europskim jezicima (na primjer slovenskom).
Često se shema promjene riječi bira po načelu podrijetla: semitska za semitske, romanska za romanske. Udio semitskih riječi u malteškom je oko 60% dok su ostale romanske. Riječi koje opisuju osnovne pojmove su semitske, dok su riječi koje opisuju ideje, znanosti i apstrakcije sicilskog podrijetla.
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||
Nedovršeni članak Malteški jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.