Krasno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Krasno Polje
Krasno Polje na karti Hrvatska
Krasno Polje
Krasno Polje
Krasno Polje na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska
Zemljopisne koordinate 44°49′23″N 15°03′04″E / 44.823°N 15.051°E / 44.823; 15.051
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 476 [1]
Krasnarsko polje

Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima. Nalazi se na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.

Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

  • 1971. - 873 (Hrvati - 847, Srbi - 8, Jugoslaveni - 7, ostali - 11)
  • 1981. - 754 (Hrvati - 737, Srbi - 8, Jugoslaveni - 4, ostali - 5)
  • 1991. - 674 (Hrvati - 654, Srbi - 5, ostali - 15)
  • 2001. - 535 (Hrvati - 520, Srbi - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 13)
  • 2011. - 476 [1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

U Srednjem vijeku tu se na brdu Lisac nalazili manje seosko naselje Crastino, ali kraj je opustio pojavom Turaka u 17. stoljeću. Mjesto su naselili Bunjevci koji su tu došli sa područja Svetog Jurja i Like i zauzeli pusta «krasna» polja s pašnjacima i šumama.

Majka Božja od Krasna[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Svetište Majke Božje od Krasna
Svetište Majke Božje od Krasna
Oltar svetišta Majke Božje od Krasna

Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. " U šumi krasnarskoj, pastiri pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik."

Pogled na Krasno

Crkva Majke Božje Krasnarske[uredi | uredi kôd]

Crkva Majke Božje Krasnarske iz 18. stoljeća, izgrađena na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop sa oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine.

Kuća Velebita u Krasnu[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Kuća Velebita u Krasnu

Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[2] "Kuća Velebita" prikazuje život na Velebitu, klimu, ekosustave, životinjske i biljne vrste, kulturnu baštinu, geologiju i podzemlje. Započela je s radom 2. kolovoza 2017. godine.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 7. ožujka 2018.
  2. http://magazin.hrt.hr/399260/otvorena-kuca-velebita HRT:Otvorena kuća Velebita Preuzeto 1.prosinca 2017.
  3. "GooSL - pretraživanje ŠL". www.sumari.hr. https://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=201511&s=121&s2=124 Pristupljeno 15. ožujak 2021. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Karta Krasna
  • Fotogalerija Krasna
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.