Dio serije članaka o Demografiji HrvataBosne i Hercegovine | |
Prvi popis | Sarajevo | Mostar | |
1879. | 1885. | 1895. | 1910. | |
1921. | 1931. | 1948. | 1953. | |
1961. | 1971. | 1981. | 1991. | |
Katolici 1996. - 2012. | 2013. |
Pregled kretanja brojke katolika (uglavnom Hrvata, ali i drugih narodnosti) u Sarajevu od prvih spomena imena grada do danas pretpostavlja uvid u brojne dokumente pisane na više jezika, a rasute po rimskim, carigradskim, bečkim arhivima i zbirkama, te po domaćim samostanskim i inim pismohranama. Izvor koji djelomično osvjetljava tretiranu problematiku su uz trgovačke knjige i različita pismena svjetovne naravi. Ispod je presjek, odnosno kompilacija podataka iz dostupnih vrela.
Pregled
Katolici u Sarajevu | ||||||
godina | broj sela | broj kuća | odrasli | djeca | broj stanovnika | |
1672. | / | 100 | / | / | / | |
1743. | 4 | 67 | 267 | 109 | 376 | |
1762. | / | 100 | / | / | 665 | |
1768. | / | 79 | / | / | 572 | |
1777. | / | 87 | / | / | 624 | |
1813. | 10 | 90 | 387 | 170 | 557 |
Popisi
1485.
Turski defter bosanskog sandžaka iz 1485. ne navodi preciznu brojku stanovnika Sarajeva po konfesionalnom i narodnosnom kriteriju, već govori o kućama. Tako te godine bilježi 103 kršćanske, 42 muslimanske i osam kuća dubrovačkih građana. [1]
1489.
I defter s konca srpnja 1489. govori o kućama. U Sarajevu je 1489. bilo 89 kršćanskih kuća, uz 82 muslimanske. [2]
1655.
Fra Marijan Maravić navodi podatak o 110 katoličkih i pravoslavnih kuća. [3]
1672.
Biskup Olovčić izvješćuje o stotinu katoličkih domaćinstava u Sarajevu.
Katolici u Župi Sarajevo 1737.
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je ova mjesta u župi Sarajevo.[4] [5]
Katolici u Sarajevu 1737. | ||||||||||||||||
Naselje | Broj katoličkih obitelji | Broj katolika | ||||||||||||||
Bare | 3 | 30 | ||||||||||||||
Crnotina | 8 | 97 | ||||||||||||||
Čemernica | 10 | 104 | ||||||||||||||
Doglodi | 1 | 15 | ||||||||||||||
Kruzi | 2 ? | 20 | ||||||||||||||
Nahorevo (Naorevo) | 1 | 9 | ||||||||||||||
Nasići | 4 | 30 | ||||||||||||||
Osjek (Osik) | 2 | 8 | ||||||||||||||
Otes | 4 | 30 | ||||||||||||||
Planina (naselje) | 5 | 46 | ||||||||||||||
Pofalići (Pofalić) | 4 | 35 | ||||||||||||||
Sarajevo | 22 | 125 | ||||||||||||||
Stup | 2 | 25 | ||||||||||||||
Toplik | 4 | 15 | ||||||||||||||
Zabrđe | 2 | 20 | ||||||||||||||
? | ? | 25 | ||||||||||||||
ukupno |
Popis Hrvata katolika u Sarajevu 1743.
Hrvati katolici u Sarajevu 1743. | ||||||
godina | broj sela | broj kuća | odrasli | djeca | broj stanovnika | |
1743. | 4 | 67 | 267 | 109 | 376 [6] |
1762.
Fra Pavao Dragičević nakon vizitacije i podjele svetog sakramenta krizme piše o 100 katoličkih kuća, sa 665 vjernika.
1768.
Apostolski vikar fra Marijan Bogdanović nakon kanonskog pohoda bilježi 79 domaćinstava i 572 katolička vjernika.
1777.
U drugom izvješću biskup fra Marko Dobretić navodi da je u BiH 71.442 katolička vjernika, koji su raspoređeni u 33 župe. Za Sarajevo navodi sljedeće podatke:
- 87 kuća
- 624 vjernika [7]
1813.
Katolici u Sarajevu 1813. | ||||
naziv mjesta | broj kuća | broj odraslih | djeca | ukupno |
Sarajevo grad župa | 23 | 63 | 32 | 95 |
Nedžarići, Stup, Dvor | 10 | 36 | 16 | 52 |
Otes, Bare, Briješće | 19 | 87 | 32 | 119 |
Ilidža i Vrelo Bosne | 11 | 54 | 18 | 72 |
Planina | 27 | 147 | 72 | 219 |
1856.
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Sarajevo su i ova naselja: Gora 12 katoličkih obitelji sa 59 katolika, Kamenice (3, 41), Kožlje (3, 29), Kruzi (4, 37), Nasići (7, 79), Solakovići (2, 18), Tisovik (5, 29), i Višnjica (3, 25).[4][8]
1864.
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi sv. Anto Padovanski Sarajevo ova su naselja: Gora 14 katoličkih obitelji sa 58, Kamenica (5, 66), Kopošići (10, 90), Kožlje (8, 34), Kruzi (3, 32), Solakovići (3, 24), Tisovik (6, 50), i Višnjica (4, 37).[4][9]
Srodni članci
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Hamdija Kreševljaković: Iz prošlosti sarajevske čaršije, u:Izabrana djela, Veselin Masleša, Sarajevo, 1991.
- ↑ Andrija Nikić: Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća (separat Hrvatske misli), Matica hrvatska, Sarajevo, 1999. – 2000.
- ↑ U: Franjo Marić: Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini između 1463. i 1995. godine, Zagreb, 1998.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)
- ↑ Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
- ↑ Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
- ↑ Bono Benić: Ljetopis sutješkog samostana, Sarajevo, 1979.
- ↑ Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis Fratrum Minorum observantium pro anno 1856., Typis caesareo-regiae universitatis Hungaricae, Budae, 1855., str. 65.-66.
- ↑ Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis Fratrum Minorum observantium pro anno 1864., Typis Martini Bagó, Budae, 1864., str. 56.-57. (u dokumentu navodi se brojka od 204 katoličke obitelji a treba biti 200).