| Doglodi | |
|---|---|
  Doglodi | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Vrhbosanska županija |
| Općina/Grad | Ilidža |
| Zemljopisne koordinate | 43°50′58″N 18°18′06″E / 43.8495°N 18.3018°E |
 Zračni snimak iznad dijelova općine Sarajevo Novi Grad. Predgrađa su Doglodi, Azići i Stup.
| |
Doglodi su sarajevsko naselje. U blizini su naselja Osijek (jugozapadno), Dolovi (zapadno), ušće Miljacke u Bosnu (sjeverno), vojarna Rajlovac (sjeveroistočno), Briješće Polje (sjeveroistočno), Azići i Stup (jugoistočno), Otes (južno). Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Dogloda čine rijeke Dobrinja i Bosna u koju se ulijeva Dobrinja. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Dogloda čini rječica Miljacka. Glavna prometnica je Bojnička. Nekada su Doglodi bili koji su postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate bio na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije velikosrpske agresije su imala mnogo zaposlenika Hrvata.[1]
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Doglod u župi Sarajevo, s 1 katoličkom kućom i 15 katolika.[2] [3]
Zbog brojne zajednice Hrvata, Doglodi su stoga bili jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Doglodi su bili dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.[4] Poznat je bio HVO Sarajevo,[1] a na području Dogloda djelovao je HVO na čelu sa predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes. [5] Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.[1]
U Doglodima je mali nogometni stadion na kojem nastupa NK SAŠK 1910 Napredak Sarajevo.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Večernji list BiH Zlatko Tulić: Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno, 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)
- ↑ Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)
- ↑ Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
- ↑ Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, ISSN 2303-5072, Grude, 2015.
- ↑ Vojna povijest Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine, 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.)