| Monsinjor Ivan "Evanđelist" Šarić | |
|---|---|
| Vrhbosanski nadbiskup | |
| Datoteka:Ivan Evanđelista Šarić.jpg | |
| Rođen | 27. rujna 1871. Dolac |
| Umro | 16. srpnja 1960. Madrid |
| Zaređen za svećenika | 22. srpnja 1894. |
| Zaređen za biskupa | 2. svibnja 1922. |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Ivan "Evanđelist" Šarić (Dolac, Travnik, 27. rujna 1871.- Madrid, 16. srpnja 1960.), vrhbosanski nadbiskup, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik. Zbog podrške Ante Paveliću i NDH, bio je kontroverzna ličnost.
Životopis
Rođen 1871. godine u mjestu koje je Katoličkoj Crkvi dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom Travničkom sjemeništu kojega su vodili isusovci. Nakon svršetka Sarajevske bogoslovije 22. srpnja 1894. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi svećenik u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka dijecezanskih svećenika u Nadbiskupiji postao je kanonikom Vrhbosanskog kaptola. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u 27. godini promoviran je za doktora teologije. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu Sarajevu.
Za pomoćnog biskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije i naslovnim biskupom cezaropolskim imenovan je 27. lipnja 1908. godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbijanski dvor Karađorđevića osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata diplomacije Sv. Stolice , 2. svibnja 1922. godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti Bibliju na hrvatski, što je uspješno i izveo u ratnim godinama.
Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao ustaški režim Ante Pavelića i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija Kad sunce sja, koja je izašla u njegovim novinama na Božić 1941.[1][2] Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.[3]
Zbog zdušne podrške Paveliću i ustaškog režima postao je kontroverzna ličnost.[4][5][6] Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u Francovu Španjolsku. Umire u Madridu 16. srpnja 1960., a njegovo se tijelo danas nalazi u sarajevskoj Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.[7]
Djela
Tijekom svog života Ivan Evanđelist Šarić objavio je 106 naslova.
- Papa Pijo X, 1908., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
- Pjesme, 1911., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
- Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
- Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
- Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Salve Regina, 1920.
- Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
- Hagija Sofija, 1928.
- Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Evanđelist, svezak II 1933., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Evanđelist, svezak II 1934., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Seljaci Hrvati, 1937., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
- Neveni, 1940, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
- Sveto pismo, svezak I, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
- Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
- Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
- Sveti Franjo Asiški, 1953
- Lurd, 1954
- Fatima, 1956
Izvori
- ↑ Časopis Križevtsi, Br. 2 [1942.] str 10-11
- ↑ Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
- ↑ Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
- ↑ Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
- ↑ Matković, Hrvoje: Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126
- ↑ Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina", Zagreb, 1995, str. 186
- ↑ Katolički tjednik
Vanjske povezice
| Prethodnik: | Vrhbosanski nadbiskup (1922. - 1960.) |
Nasljednik: |
| Josip Stadler | Marko Alaupović |
| |||||||||||||
