Istriotski jezik

Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti. Pripada sa talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.

Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Istriotski je označen dvjema točkicama pod brojem 16.

Austrijski cenzus iz 1910. godine klasificira Istriote kao Talijane i pokazuje većinsko stanovništvo crvenim bojama (tamnije). Istriotska područja započinju južno od Limskog kanala

Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre. Istriotski je podrijetlom izravno od srednjovjekovnog latinskog. U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta - Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.

Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka - o ondje gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè - jest ću, jest ćeš; magnaràvi - ja bih jeo, ti bi jeo).

Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.

Radi očuvanja i promicanja istriotskog organiziran je Festival istriotskog narječja koji se održava svake godine počevši od 2013. godine.

Usporedba vokabulara

Tablica odnosa istriotskog rječnika s latinskim i usko povezanim romanskim jezicima:

Istriotski	Talijanski	Latinski	Venetski	Bisiacco	Hrvatski
ciave	chiave	clave(m)	ciave	ciave	ključ
nuoto	notte	nocte(m)	note/not	note	noć
cantà	cantare	cantare	cantar	cantar	pjevati
càvara	capra	capra(m)	càvara	cavra	koza
lengua	lingua	lingua(m)	lengua	lengua	jezik
piassa	piazza	platea(m)	piassa	piassa	trg
ponto	ponte	ponte(m)	ponte/pont	pont	most
ceza	chiesa	ecclesia(m)	cexa	cesa	crkva
uspadal	ospedale	hospitale(m)	ospedal	ospedal	bolnica
furmajo	formaggio/cacio	caseu(m) lat.vulg.formaticu(m)	formajo	formai	sir

Primjer jezika

Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao Ligio Zanini rovinjskim dijalektom (Rovigno).

Istriotski	Talijanski	Hrvatski
La nostra zì oûna longa cal da griebani:  i spironi da Monto inda uò salvà,  e 'l brasso da Vistro uò rastà scuio  pei grutoni pioûn alti del mar,  ca ruzaghia sta tiera viecia-stara.  Da senpro i signemo pissi sensa nom,  ca da sui sa prucoûra 'l bucon  par guodi la veîta leîbara del cucal,  pastadi dala piova da Punente a da Livante  e cume i uleîi mai incalmadi.  Fra ste carme zì stà la nostra salvissa,  cume i riboni a sa salva dal dulfeîn  fra i scagni del sico da San Damian;  el nostro pan, nato gra li gruote, zi stà inbinideî  cul sudur sula iera zbruventa da Paloû...  e i vemo caminà par oûna longa cal da griebani,  c'ancui la riesta lissada dali nostre urme.	La nostra è una lunga strada irta di sassi:  gli speroni di Monto ci hanno salvato,  ed il braccio di Vistro è rimasto scoglio  per le grotte poste più in alto del mare,  che erode questa antica terra.  Da sempre siamo pesciolini  che da soli si procurano il boccone  per godere la libera vita del gabbiano,  oppressi dalla pioggia di Ponente e di Levante  come olivi senza innesti.  Fra queste insenature è stata la nostra salvezza,  come i pagelli si salvano dal delfino  fra le tane della secca di San Damiano;  il nostro pane, nato tra le grotte, è stato benedetto  col sudore nell'aia ribollente di Palù...  ed abbiamo camminato per una lunga strada dissestata,  che oggi rimane spianate dai nostri passi.	Naš je put dug i zasut kamenjem:   sjeme smo sačuvali iz Montoa,   a krak Vistroa ostao je kamenovan   za špilje koje leže iznad mora,   koje erodiraju ovu drevnu zemlju.   oduvijek smo bili klenovi   koji su samo jedan zalogaj dali   galebovima za slobodan život,   potlačen kišom sa zapada i istoka   poput nekalemljenih stabala maslina.   iza ovih ulaza je i naš spas,   kako se riboni spašavaju od dupina   među suhim gnijezdima San Damiana;   naš je kruh, spravljen u pećinama, blagoslovljen   od znoja u ključavom Palùevom dvoru...   i krenuli smo dugom grubom cestom,   koja danas ostaje izravnana našim koracima.

Vanjske poveznice

• SVIBOR: Istriotski govori Istre
• Goran Filipi: Istriotisch (de) (PDF)
• Endangered Languages Project (en)
• Istriot - Istrioto (en)
• World Heritage Encyclopedia: Istriot language (en)
• Wikisource:Istriot

Nedovršeni članak Istriotski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.