Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Henok

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pogledajte također Henok, Kajinov sin.
Henok
Henok
Henok i Ilija, ikona
Rodno ime Henok
Supruga Edna
Djeca Metušalah
još sinova i kćeri
Roditelji Jered i Baraka
Rođaci Mahalalel - djed
Lamek - unuk
Portal o životopisima
Henok
Slavi se u Armenskoj apostolskoj Crkvi
Armenskoj katoličkoj Crkvi
Spomendan 30. srpnja
Portal o kršćanstvu

Henok ili Henoh (hebr. חֲנוֹךְ, grč. Ενώχ, arap. دريس)), po biblijskoj tradiciji sedmi po redu patrijarh, sin Jeredov i otac Metušalahov (Post 5,18-24).[1] Drugi je Henok bio Kajinov sin.

Iako se samo kratko spominje u Knjizi postanka, Henok je postao neizostavan dio židovskog, a posredno i djelomično i kršćanskog misticizma. Za njega se u Bibliji kaže da je bio pravedan ("hodio je s Bogom"), a ne spominje se da je umro, nego ga je "Jahve uzeo k sebi".[2] O njegovom uznesenju na nebo gdje je, prema tradiciji, otkrio tajne zagrobnog života, opisao anđele, mesijanska viđenja i posljednji sud, nastale su drevne legende.

Henok je glavni lik hebrejske apokrifne apokaliptične književnosti. Pripisuje mu se apokrifni spis Henokova knjiga, napisana vjerojatno u 2. stoljeću pr. Kr.[3], a sačuvana u etiopskom prijevodu i grčkim fragmentima.[2]

U kršćanstvu

Henok je, s obzirom na svoju kasniju apokrifnu reputaciju, dosta kratko spomenut u starozavjetnoj Knjizi Postanka (Pos 5,18-24) te nabrojen u Prvoj knjizi Ljetopisa (1 Ljet 1-1,5), kao sedmi nakon Adama, iza svoga oca Jareda. Zbog svoje pravednosti nije umro kao njegovi preci, već ga je Bog uzdignuo na nebo. Ukratko, o Henoku u Bibliji stoji zapisano sljedeće[4][5]:

Kad je Jeredu bilo sto i šezdeset i dvije godine, rodi mu se sin Henok. Po rođenju Henokovu, Jered je živio osam stotina godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Jered poživje u svemu devet stotina šezdeset i dvije godine. Kad je Henoku bilo šezdeset i pet godina, rodi mu se Metušalah. Henok je hodio s Bogom. Po rođenju Metušalahovu, Henok je živio trista godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Henok poživje u svemu trista šezdeset i pet godina. Henok je hodio s Bogom, potom iščeznu; Bog ga uze.

U Novom zavjetu nalaze se tri reference na starozavjetnog proroka Henoka. Prvo se kratko spominje u Evanđelju po Luki (Lk 3,37)[6], u dijelu gdje se nabraja Isusovo rodoslovlje od Adama do Josipa. Zatim se drugi put spominje u Poslanici Hebrejima (Heb 11,5)[7], gdje stoji:

Vjerom bi Henok prenesen da ne vidi smrti, i ne nađe se, jer ga Bog prenese. Doista, prije nego bi prenesen dobi svjedočanstvo da je ugodio Bogu.

Treći spomen nalazi se u Judinoj poslanici (Jd 1,14-15) u kojoj piše sljedeće[8]:

Ali o njima proreče Henok, sedmi Adamov potomak: "Gle dolazi Gospodin s tisućama svojih svetih, suditi svima i kazniti sve bezbožnike za sva njihova bezbožna djela koja bezbožno počiniše, i za sve drske riječi koje bezbožni grješnici izgovoriše protiv njega."

Suvremeni znanstvenici vjeruju da je ovaj odlomak preuzet iz prvog poglavlja Henokove knjige, koja je dio etiopskog pravoslavnog kanona.[9]

U islamu

U Kuranu se spominje dvaput kao prorok pod imenom Idris: "I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi." (El-Enbija’:85)

"I spomeni u Knjizi Idrisa! On je bio istinoljubiv, vjerovjesnik, i Mi smo ga na visoko mjesto digli." (Merjem:56-57)

Kuran ne donosi detalje iz njegova života, niti njegovo poučavanje, a ne spominje niti povijesni period u kojem je živio.[10]

Apokrifne Henokove knjige

Podrobniji članak o temi: Knjiga proroka Henoka

Tradicija je Henoku pripisala autorstvo nad tri apokrifne knjige:

Bilješke

  1. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.
  2. 2,0 2,1 Opća enciklopedija, sv. III, str. 390.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 204.
  4. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.-9.
  5. Laurence, Richard, str. 7.
  6. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1160.
  7. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1330.
  8. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1357.
  9. Laurence, Richard, str. 49.-50.
  10. sahwa.info

Literatura

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Henok koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.