Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gregoryjev teleskop

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Put svjetla kroz Gregoryjev teleskop.

Gregoryjev teleskop ili Gregorian teleskop je vrsta reflektorskog teleskopa, koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17. stoljeću, a prvi je sagradio Robert Hooke 1673. Jedino prije toga je napravljen Newtonov teleskop, kojeg je sagradio Isaac Newton, 1668. [1] U Gregoryjevu teleskopu s provrtanim paraboloidnim zrcalom, opisanim u djelu Napredna optika (lat. Optica Promota, 1663.), sekundarno je zrcalo elipsoidno udubljeno, čime se dobiva uspravna slika. Zbog maloga vidnog polja nije ušlo u širu upotrebu. [2]

Povijest

Gregoryjev teleskop iz 1735.

Konstrukciju Gregorian teleskopa je objavio James Gregory 1663., u knjizi Optica Promota. Slične teoretske konstrukcije su napravili Bonaventura Cavalieri u knjizi Lo Specchio Ustorio 1632.[3] i Marin Mersenne 1636. u knjizi Harmonie universalle [4]. Rani pokušaji Gregoryja nisu uspjeli, jer nije imao prektičnog iskustva i nije mogao pronaći vješte optičare za njegove leće.[5] Nakon 10 godina, Robert Hooke je uspio sagraditi Gregorian teleskop.

Konstrukcija

Gregoryjev teleskop se sastoji od dva ogledala: primarno veliko ogledalo (konkavni paraboloid) skuplja svjetlost i dovodi ga skoro u žarište, da bi da sekundarno malo ogledalo (konkavni elipsoid) reflektirao nazad, kroz otvor u centru primarnog ogledala, do okulara. Ova konstrukcija je uglavnom istisnuta sa Cassegrain teleskopom, ali za astronome amatere ipak je lakše izraditi Gregoryjev teleskop, jer je lakše napraviti i provjeriti sekundarno malo ogledalo.

Sardinija radio teleskop u gradnji.

Radioteleskop Sardinija

Podrobniji članak o temi: Radioteleskop Sardinija

Radioteleskop Sardinija je veliki potpuno okretljivi u svim smjerovima radio teleskop, koji je pušten u pogon 2012., i smješten je u mjestu San Basilio, pokrajina Cagliaria, na otoku Sardiniji, u Italiji.

Glavne tehnička svojstva su:

  • Promjer primarnog reflektora je 64 metra, a sekundarnog 7,9 metara;
  • Gregoryjev raspored sa glatkom površinom;
  • Aktivna površina reflektora sa 1 116 prilagodljivih aktuatora;
  • Područje rada je radio valovi 0,3 – 115 GHz;
  • Tri žarišta: primarno, Gregoryjevo i navođeno;
  • Točnost primarnog reflektora: 0,15 mm RMS
  • Stupanj učinkovitosti reflektora: ≈ 60 %;
  • Točnost navođenja u točci: 2 – 5 kutne sekunde. [6]

Izvori

  1. Isaac Newton: adventurer in thought, by Alfred Rupert Hall, page 67
  2. Gregory, James, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. Stargazer, the Life and Times of the Telescope, by Fred Watson, p. 134
  4. Stargazer, p. 115.
  5. A Biographical Dictionary of Eminent Scotsmen By Robert Chambers, Thomas - Page 175
  6. Gavril Grueff, Giovanni Alvito, Roberto Ambrosini, Pietro Bolli, Andrea Maccaferri, Giuseppe Maccaferri i Marco Morsiani: "Sardinia Radio Telescope: the new Italian project", [2], Proceedings of the SPIE, 2004.

Vanjske poveznice