Eupen
| Eupen | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 50°38′N 06°02′E / 50.633°N 6.033°E | |||
| Država | Belgija | ||
| Regija | Valonija | ||
| Belgijske zajednice | Njemačka zajednica | ||
| Pokrajina | Liège | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Elmar Keutgen (CSP) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 103,74 km² | ||
| Visina | 250-350 | ||
| Stanovništvo (2006.) | |||
| - Grad | 18.248 | ||
| - Gustoća | 176 | ||
| Poštanski broj | 4700 | ||
| Pozivni broj | 087 | ||
| Službena stranica Eupen | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj grada Eupena unutar pokrajine Liège | |||
Eupen (zastarjeli francuski naziv: Néau) je grad u istočnoj Belgiji koji je sjedište vlade Njemačke zajednice u Belgiji. Grad se nalazi 16 km od Aachena i 45 km od Liègea i Maastrichta.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad se nalazi na između 250 i 350 metara nadmorske visine. Sastoji se od dva dijela: Gornjeg grada (Oberstadt), gdje se nalaze glavni spomenici i trgovački centri, te Donjeg grada (Unterstadt), na obali rijeke Vesdre.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi pisani spomen ovog mjesta datira iz 1213., a spominje se ovdašnja kapela sv. Nikole u Kronikama Grofovije Limburg. Nakon bitke kod Worringena, Eupen i cijela grofovija Limburg pripojeni su grofoviji Brabant. Brabant i Limburg pripojeni su 1387. Burgundskoj Nizozemskoj. Te je godine Eupen teško nastradao u ratu protiv grofovije Gueldre. Godine 1477., Brabant i Limburg potpadaju pod krunu austrijskih Habsburgovaca, a 1555. postaju posjed španjolskih Habsburgovaca.
Nakon mira u Utrechtu 1713., regija postaje dio Austrijske Nizozemske. Nakon 8. stoljeća zajedničke povijest s grofovijom Limburg, Eupen je pripojen Pruskoj nakon Bečkog kongresa 1815., te postaje dio Rajnske pokrajine. Kasnije je Eupen 1920. zajedno s ostalim Istočnim kantonima, pripojen Belgiji nakon Versajskog ugovora.
Jezici[uredi | uredi kôd]
90% stanovništva općine govori njemačkim kao materinskim jezikom, dok 10% govori francuskim i drugim jezicima.
Većina stanovništva je dvojezična ili više jezična.
Kao i u ostalim belgijskim općinama s značajnim jezičnim manjinama, i ovdje postoje tzv. jezične olakšice za frankofonsku manjinu.
Poznati stanovnici[uredi | uredi kôd]
- Carl de Nys (1917.-1996.), svećenik i muzikolog
- Hubert Schoonbroodt (1941.-1992.), glazbenik
- Henri Xhonneux (1945.-1995.), redatelj
- Jean-Louis Xhonneux (1949.-), političar
- Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||||
