Carstva

Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar. U povijesti je bilo mnogo različitih carstva, od starog Perzijskog i Rimskog Carstva do velikog carstva Inka u Peruu. Najveće carstvo svih vremena bilo je Britansko Carstvo. Većina carstva ima vojsku za zauzimanje teritorija i sprečevanje pobuna, te civilnu službu za provođenje svakodnevnih tekućih poslova i prikupljenje poreza. Nijedno carstvo ne traje vječno - iako učinci na zemlju domaćina mogu biti dugotrajni - i carstva propadaju iz mnogih razloga, među kojima su unutarnje pobune, ekonomsko slabljenje ili brojne poteškoće oko ujedinjevenja mnogih naroda pod jednim vladarom.

Širenje carstva

Carstva se šire jer vladajuće snage žele dodatni prihod od trgovine i poreza ili žele povećati teritorij. Ponekad žele širiti religiju. Buduće carstvo uvijek mora imati jaku vojsku.

Osmansko Carstvo

Podrobniji članak o temi: Osmansko Carstvo

Osmanlije su širili svoje carstvo vojnom silom. Na svom vrhuncu u 17. stoljeću dominirali su obalom Sredozemlja od današnje Grčke do Tunisa.

Sveto Rimsko Carstvo

Podrobniji članak o temi: Sveto Rimsko Carstvo

Osnovano je u Njemačkoj i njegovi vođe smatrali su se baštinicima starorimskih careva. Ti su carevi željeli steći vjersku vlast nad svim zapadnim kršćanima te svoj politički utjecaj nametnuti drugim europskim vladarima, kao što su njemački i talijanski prinčevi.

Britansko Carstvo

Podrobniji članak o temi: Britansko Carstvo

Počeci najvećeg carstva svih vremena padaju u 18. stoljeće i početak 19. stoljeća kad je Britanija zauzela Australiju, Kanadu i niz teritorija od Hong Konga. >>Dragulj u kruni<< tog carstva bila je Indija kojom je Britanija vladala preko istočnoindijske kompanije. Kraljica Viktorija (v.1837-1901) uzela je titulu kraljice Indije 1876. Britansko Carstvo dugo vremena je imalo utjecaja u tom području - i dobrih i loših. Britanski način upravljanja postao je model lokalnim civilnim službenicima nakon stjecanja nezavisnosti. S druge strane, Britanci su naveliko iskorištavali lokalnu radnu snagu.

Širenje carstva

Nakon pobjede u Napoleonovim ratovima i pada starih carstava, španjolskog, portugalskog i nizozemskog, Britanija je bila jedna od najmoćnijih zemalja u svijetu. Potkraj 19. stoljeća, već golemo Britansko Carstvo pripojilo je Afriku i Jugoistočnu Aziju.Godine 1918. ovo je carstvo bilo na svom vrhuncu.

Gordon Kartumski

Godine 1884., dvije godine nakon što je Egipat postao dijelom ovog carstva, general Charles Gordon (1883-85) stigao je u Sudan da pomogne Egipćanima obraniti njihove garnizone od lokalnih pobunjenika. Gordon je bio odsječen u gradu Kartumu i odolijevao 10-mjesečnoj opsadi, no naposljetku je bio ubijen. Prigovaralo se da oslobodilačke snage nisu bile poslane na vrijeme da bi spasile Gordona i on je postao junak carstva.

Prirodna bogastva carstva

Britanija je imala ograničena prirodna bogatstva, no razvijenu industriju, tako da je Britancima carstvo služilo kao izvor sirovina i tržište za prodaju robe. Prostorno jako rašireno carstvo osiguravalo je sirovine kao što su pamuk, drago kamenje i tvrdo drvo, ali i čaj, gumu, kositar,bakar i vunu.

Javni radovi

Veće gradove u carstvu Britanci su gradili što sličnije britanskim gradovima. Po cijelom svijetu su slali inženjere i arhitekte da grade vladine glavne urede, crkve, željezničke stanice, umjetničke galerije i javne zgrade. Bivši imperijalni gradovi, kao što je Bombay, još uvijek imaju ađministraciju i prometna središta iz viktorijanskog perioda.

Imperijalizam

Ekonomska dominacija Europe, SAD-a i Rusije od 17. stoljeća u Aziji, Sjevernoj Americi i Africi naziva se moderni imperijalizam. Stari imerijalizam bio je na vrhuncu u Rimskom Carstvu.

Vremenska tablica

Godine	Povijesne značajke
550. - 330. pr. Kr.	Iranski vladari Kir i Darije stvaraju Perzijsko Carstvo, prvo svjetsko carstvo preko tri kontinenta.
221. - 206. pr. Kr.	Car Qin ujedinjuje Kinu.
321. - 187. pr. Kr.	Maurijska dinastija vlada Indijom.
27. pr. Kr. - 476.	Rimsko Carstvo dominira većim dijelom Europe i sjeverne Afrike.
224. – 651.	Sasanidsko Perzijsko Carstvo dominira u Jugozapadnoj Aziji.
395. – 1453.	U istočnim područjima Rimskog Carstva utemeljeno Bizantsko Carstvo.
926. – 1806.	Sveto Rimsko Carstvo dominira srednjom Europom.
1206. – 1405.	Mongoli stvaraju carstvo koji obuhvaća najveći dio Azije.
1299. – 1922.	Osmansko Carstvo dominira zapadnim Bliskim istokom.
1345. – 1521.	Aztečki carevi drže vlast u Meksiku.
1501. – 1925.	Iranske dinastije Safavida, Afšarida, Zandijaca i Kadžara vladaju od Mezopotamije do zapadne Indije.
1521. – 1825.	Španjolci grade golemo carstvo u Južnoj Americi.
1526. – 1858.	Uspon Mogulskog Carstva u Indiji.
1580. – 1931.	Širenje Britanskog Carstva.
1721. – 1917.	Rusko Carstvo proteže se preko sjevera Euroazije i Aljaske.
1930-ih	Britansko Carstvo počinje propadati; 1940-ih godina njeni teritoriji proglašavaju nezavisnost.

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice

Index of Colonies and Possessions