Drago kamenje

Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti. Nakon obrade može se istaknuti njihova ljepota ili sjaj.

Kriteriji

Da bi se neki mineral svrstao u drago kamenje, potrebno je:

da bude rijedak
da ima lijep, privlačan izgled
da bude dovoljno otporan

To je posebno važno kod nakita, s obzirom da kamen tada može biti u svakodnevnom dodirom s kožom, znojem ili mehaničkim utjecajima.

S obzirom da kriteriji nisu strogi, razni minerali mogu biti navedeni pod pojmom drago kamenje; ipak, dijamant, rubin, safir, smaragd i opal su općenito prihvaćeni dragulji. Postoje i nazivi poludrago kamenje i ukrasno kamenje koji označavaju kamenje manje vrijednosti.

Obrada

Cijena im ovisi i od načina obrade. Tek nakon brušenja se kod nekih dragulja mogu vidjeti plamsavost i sjaj, pa time i njihova ljepota.

Vrijednost

Osim načina obrade i sama veličina kamena ima utjecaj na vrijednost. Vrijednost se izražava karatima. Jedan karat iznosi petinu grama.

Ovi karati nisu iste mjerne jedinice kao i za zlato. Na vrijednost pojedinih dragulja utječu i primjese. Dijamant je primjerice vrijedniji što je prozračniji, a i najcjenjeniji je bezbojni dijamant. Vrlo rijedak je crveni dijamant. Opal pokazuje veliku varijabilnost u boji, ali se najplemenitijim smatra crni opal.

Boja

Rezanje, brušenje i poliranje

Postupci oplemenjivanja odnosno prikrivanja grešaka

Zagrijavanje

Najčešće korišteno na tanzanitu,akvamarinu i citrinu.

Radijacija

Najčešće korišteno na topazu - skoro svi plavo obojeni topazi ozračeni su kako bi im se pojačala boja. Koristi se i na zelenom kvarcu, te dijamantima.

Voštenje/utrljavanje ulja

Najčešće se koristi na smaragdima te tirkizu.

Prikrivanje pukotina

Najčešće korišteno na dijamantima, smaragdima, safirima i rubinima.

Sintetsko i umjetno drago kamenje

Dodatna literatura

The Macdonalds Encyclopedia of Precious Stones,London 1988.

Vanjske poveznice