Bojnik (Novi Grad Sarajevo, BiH)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Za druga značenja, pogledajte Bojnik (razdvojba).
Bojnik
Bojnik na karti BiH
Bojnik
Bojnik
Bojnik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Sarajevska županija
Općina/Grad Novi Grad Sarajevo
Zemljopisne koordinate 43°52′22″N 18°16′49″E / 43.8728388°N 18.2803916°E / 43.8728388; 18.2803916
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 108

Bojnik je naseljeno mjesto u općini Novi Grad Sarajevo, Federacija BiH, BiH.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U prošlosti se Bojnik zvao Crnotina[1] (Cernotina) i Žarnotina. Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Crnotinu (Cernotina) u župi Sarajevo, s 8 katoličkih kuća i 97 katolika.[2] [3] U maticama matica župe Sarajevo, čiji najstariji dokumenti sežu u 1767. godinu, nađen je rod Andrića kao razmjerno brojan i nastanjen od 1772. godine. Starinački rod Hrvata Andrića poslije je zabilježen i u sarajevskim naseljima Dvoru i Otesu (od 1832.), kao i u samom gradu (od 1833.). Postoje i sarajevski Hrvati Andrići koji su od roda Mišića čiji je nadimak bio Andrić. Od tih Andrića je hrvatski književnik Ivo Andrić.[1] Danas postoji katastarska općina Crnotina u Novom Gradu Sarajevu, dok je katastarska općina Bojnik u Sarajevu.[4] Nekadašnje selo Crnotina danas je prigradsko naselje Bojnik.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[5]

ukupno: 108

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 Croatica 57, 2013. Milo Jukić: Novi podaci o podrijetlu nobelovca Ive Andrića, str. 259-260
  2. Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 6. travnja 2019.)
  3. Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
  4. OSS Katastarske općine (pristupljeno 6. travnja 2019.)
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo