Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bazilije Pandžić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Bazilije Pandžić

Bazilije Stjepan Pandžić u Zagrebu, 2011.
Rođenje 30. siječnja 1918.
Smrt 16. travnja 2019.
Nacionalnost Hrvat
VIAF-ID, LCCN-ID, GND-ID
Portal o životopisima

Fra Bazilije Pandžić (Drinovci, Bosna i Hercegovina, 30. siječnja 1918. − Franjevački samostan u Humcu, 16. travnja 2019.),[1] hrvatski je povjesničar, arhivist i orijentalist. U franjevački red stupio je godine 1935. u Humcu, a za svećenika je bio zaređen 1941. Od 1947. do 1985. bio je generalni arhivist i analist franjevačkoga reda u Rimu. Godine 1958. bio je izabran za dopredsjednika Međunarodnog udruženja crkvenih arhivista.[2][3]

Životopis

Roditeljski dom u Drinovcima

Bazilije Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, u ljubuškome kotaru, tada još u Austro-Ugarskoj, a trenutačno živi u Zagrebu. Pučku je školu završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u Mostaru koji kao svećenik (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u Rimu i okončava licencijatom 1943.[2] Na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorira (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti Trebinjsko-mrkanske biskupije.[4] Godine 1947. diplomirao je na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu paleographus et archivarius. Usporedno je na Rimskom državnom sveučilištu (La Sapienza) studirao lettere, a na Odjelu za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski), gdje je 9. siječnja 1951. promoviran u doktora (dr. phil.)[2][3][5]

Želja mu je bila u arhivima iz razdoblja Osmanskoga Carstva, koji se nalaze u Carigradu, istraživati dotada nepoznate izvore za povijest Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Dubrovnika. Međutim, 1947. biva mu povjerena služba generalnog arhivara Franjevačkog reda (OFM) u Rimu koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivista (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom Archivistica ecclesiastica godine 1967, koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Čitav znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama (Vatikan, Italija, Hrvatska, BiH, Španjolska, Argentina, SAD, Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija i Poljska). Ovdje izdvajamo samo neke od njegovih radova.[2][3]

Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) Annales Minorum,[6] tj. continuatio istoga niza koji je započeo irski franjevac Lucas Wadding u 17. st. Za povijest misija u nizu Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum priložio je 4. svezak: Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae god. 1974.[2]

Kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca surađivao je s nekoliko papa. Objavio je tri tzv. pozicije (positio), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba.[2] Prvu takvu positio objavio je o Nikoli Taveliću godine 1961.,[7] na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio svetim godine 1970. Druga positio godine 1970. donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla,[8] a treća je godine 1983. o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.[9]

Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL godine 1970., koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu. U izbjeglištvu je, pored znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u Hrvatskom katoličkom glasniku i Hrvatskom kalendaru iz Chicaga, a po povratku u domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Vrutak, itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. U novije je vrijeme objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae godine 2003. i 2009., te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom godine 2001. Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića gdje su presnimljeni na oko 10 000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije.[2][10] Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. godine Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci,[11] te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu.[12]

Djela

fra Bazilije Stjepan Pandžić, Humac (prosinac 2016.)

Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima. Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:[2][3][13]

Djela na hrvatskom

  • Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić (Priredio, zajedno s fra Dionizijem Lasićem). Rim 1963.
  • Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
  • Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3. ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb, 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Maksimirska razmišljanja. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2004.
  • Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I.. Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. ZIRAL, Mostar/Zagreb, 2009.
  • Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb, 2009.
  • Tragovi jednog života. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2009.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.

Djela na latinskom

  • Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670). Bazilije Pandžić. Rim, 1956.
  • De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12. Bazilije Pandžić. Rim, 1959.
  • Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
  • Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680). Bazilije Pandžić. Rim 1964.
  • Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
  • Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae. Bazilije Pandžić. Rim, 1974.
  • Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim, 1983.

Djela na talijanskom

  • Archivistica ecclesiastica, Pontificia commissione per gli archivi ecclesiastici, vol. III. S. Duca e Bazilije Pandžić. Città del Vaticano 1967.

Djela na njemačkom

  • Sehnsucht nach Äthiopien. Bazilije Pandžić (O.F.M.) und P. Ludwig Raber (O.F.M.). Mödling 1988.
  • Juraj Dragišić und Johannes Reuchlin, u Georgius Benignus (Juraj Dragišić), Defensio praestantissimi viri Joannis Reuchlin. Nachdruck und Kommentar. E. v. Erdmann-Pandžić und Bazilije Pandžić. Bamberg 1989.
  • Bosna Argentina. Studien zur Geschichte des Franziskanerordens in Bosnien und der Herzegowina. Bazilije Pandžić. Köln, Waimar, Wien: Böhlau Verlag.

Djela na engleskom

  • A review of Croatian History. Bazilije Pandžić. Chicago, 1954.

Literatura

  • Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. ISBN 978-953-55514-0-9
  • Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. Festschrift für Basilius S. Pandžić. Bamberg, 1988.

Izvori

  1. ↑ jabuka.tv: Fra Bazilije Pandžić preminuo u 102. godini, Jabuka TV. 17. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje: Pandžić, Bazilije Stjepan. www.enciklopedija.hr, 2017., ISBN 978-953-268-038-6
  4. ↑ Bazilije Pandžić: De dioecese tribuniensi et mercanensi, Rim, 1959.
  5. ↑ Wixstatic: Isprave / Documents (Bazilije Pandžić). PDF.
  6. ↑ sv. 31/1956. i 32/1964.
  7. ↑ Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
  8. ↑ Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
  9. ↑ Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.
  10. ↑ Stephani Basilii Pandžić O.F.M., Opera omnia typis edita. Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010.
  11. ↑ Basil Pandžić: Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Mostar, 2011.
  12. ↑ Zagreb, 2011
  13. ↑ "Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia". Zvonko Pandzic. http://zvonko-pandzic.wixsite.com/bazilije-pandzic-2/bibliographia Pristupljeno 2. studeni 2017. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bazilije_Pandžić&oldid=524796"