Toggle menu
310,1 tis.
57
18
525,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Baćino

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Baćino' ili Baćin [1] (mađ. Bátya) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 33,86 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se 2 km južno od Kalače, 8 km sjeverno od Fajsina, 6 km jugoistočno od Voktova, na 46°29' sjeverne zemljopisne širine i 18°57' istočne zemljopisne dužine, 8 km sjeverozapadno od Miške i 10 km sjevernije od Dušnoka, istočno od obale rijeke Dunava.

Upravna organizacija

Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6351.

U sastav Baćina ulaze naselja Duolnji Salaši (Tilkina) (mađ. Alsószállások[1]), Guornji Salaši (mađ. Felsőszállások), Sirkuova (mađ. Cirókhát), Panjentica (mađ. Tuskópuszta), nekada i Huoroz (Horoza, mađ. Oroszpuszta), [1].[2] Upravno joj pripada i Kerkeja (mađ. Kereki), a kerkejski teritorij dijeli s Kalačom.[1]

U Baćinu se nalaze hrvatska, romska i njemačka manjinska samouprava.

Stanovništvo

U Baćinu živi 2239 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Hrvata je 13,8%, Roma je 1%, Nijemaca je 0,6%, Srba je 0,3%, Rumunja je 0,2% te ostalih. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3%, luterana je 0,6%, grkokatolika je 0,2%, židovske vjere je 0,2% te ostalih.

Hrvati u Baćinu

U Baćinu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj. Baćinski kao i dušnočki Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije. [3]. Baćinski Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima [4]

Kultura

Baćinski Hrvati održavaju svoju manifestaciju Veliko racko prelo [5].

Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[6]

Obrazovanje

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Dušnoku, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).[7]

Poznate osobe

  • Endre Pászthory, učitelj
  • Károly László, topnik iz 1848/49.
  • dr Zoltán Fehér, učitelj i pisac
  • Teri Harangozó

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  2. MAGYARORSZÁG HELYSÉGNÉVTÁRA, 2012 Központi Statisztikai Hivatal
  3. Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj
  4. Podravina.net Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  5. Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
  6. Hrvatski glasnik br. 29/2005. Sveta Ana
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  7. Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005.
    1. Preusmjeri Predložak:PDF, 800 KB

Vanjske poveznice