安徽 Ānhuī | |
|---|---|
.svg) Položaj Ahuija u Kini | |
 Kineske pokrajine
| |
| Vrsta uprave | Pokrajina |
| Sjedište | Hefei |
| • najveći grad | Hefei |
| • Partijski sekretar | Zhang Baoshun |
| • Guverner | Wang Xuejun (privremeni) |
| Površina | 139.400 km² (na 22. mjestu) |
| Stanovništvo | |
| • ukupno (2010.) | 59.500.510 (na 8. mjestu) |
| • gustoća | 440 st./km² (na 9. mjestu) |
| Službeni jezici i dijalekti | sečuanski |
| HDI (2008.) | 0,750 (26.) |
| Etničke grupe | Han Kinezi (99%) Huej (0,6%) |
| Prefekture | 17 |
| Županije | 105 |
| Gradovi | 1.845 |
| ISO 3166-2 | CN-34 |
| Web stranica | www.ah.gov.cn/ |
 Politička podjela Ahuija | |
Anhui (kin.: 安徽, pinyin: Ānhuī, što je kombinacija imena gradova Anqing i Huizhou) je kineska pokrajina na istoku Narodne Republike Kine. Površina pokrajine je 139.400 četvornih kilometara gdje je živilo 59,5 milijuna stanovnika 2010. godine. Glavni grad je Hefei.
Zemljopis
Anhui leži u dolinama kroz koje protječu rijeke Yangtze i Huai He, dok potonja pripada Velikoj kineskoj nizini. Na jugozapadu pokrajine su planine, među kojima je najpoznatija i najviša Huang Shan s 1.873 metara visine. Najveće jezero, Chao Hu, površine oko 800 km², nalazi se u samom središtu pokrajine.
Klima Anhuija je između umjerene i suptropske, s tim da je sjever umjereniji s jasnijim godišnjim dobima, dok jug obiluje padalinama u lipnju i srpnju, što može dovesti do čestih poplava.
Povijest
Pokrajina Anhui osnovana je u 17. stoljeću, a sve do tada je sjeverni Anhui bio pod kulturnim utjecajem Henana, a južni dio Hubeija i Jiangsua. Brdoviti jugoistočni Anhui je povijesno tvorio jedinstven i izvoran kulturni krug. Tako je tijekom Razdoblja zaraćenih država (475. pr. Kr.-221. pr. Kr.) grad Shouchun u središtu Anhuija postao prvom prijestolnicom kraljevstva Chu.
Anhui je u Kineskom carstvu bio pod zapovjedništvom raznih vojskovođa, poput Yuan Shua koji je vladao svojim kraljevstvom iz Shouchuna netom prije nego ga je porazio Cao Cao, osnivač kraljevstva Cao Wei (220.-280.), jednog od povijesna Tri kraljevstva.
Tijekom burnog 4. stoljeća kada su sjeverom harali nomadski narodi, a na jugu se vodile frakcijske borbe, Anhui se našao na mjestu stoljetne podijele na sjevernu i južnu Kinu. Tako se na ovim prostorima odigrala sudbonosna Bitka kod Feishuija, između sjeverne dinastije Raniji Qin i južne dinastije Jin, 383 god.
Uslijedile su relativno mirne godine pod dinastijama Sui (581.-618.) i Tang (618.-907.), dok je tijekom sjevernjačke džurdžijske dinastije Jin i južne dinastije Sung Anhui opet bio podijeljen između sjevera i juga, ovaj put duž rijeke Huai He.
Dinastija Ming, sa sjedištem u obližnjem Nanjingu u susjednoj pokrajini Jiangsu, upravljali su Jiangsuom i Anhuijem kao „područjem pod izravnom upravom dvora”, Nanzhili (南直隸, „južna izravna uprava”). Dinastija Qing je to promijenila podijelivši Nanzhili na samostalne pokrajine Jiangsu i Anhui 1666. god.
Sjedište pokrajine se premjestilo iz Anqinga u Hefei 1946. god., a kada je osnovana NR Kina 1949. god., Anhui je nakratko bio podijeljen u dvije pokrajine, Wanbei na sjeveru i Wannan na jugu, koje su se ponovno spojile 1952. god.
Znamenitosti
Huang Shan, jedna od svetih planina Kine, najslavnija je po svojim slikovitim krajolicima jedinstveno oblikovanih granitnih vrhova, Huangshan borova i veličanstvenim oblacima iz kojih vire. Tako je Huang Shan često bio motivom tradicionalnog kineskog slikarstva i pjesništva, pa čak i moderne fotografije. Zbog toga je gorje Huang shan, poznato i kao „najljupkija planina Kine”, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, 1990. godine[1].
Također su 2000. god. upisana i „drevna sela Anhuija”: Xidi (西递 Xi'di, što znači „Zapadna postaja”) i Hongcun (宏村 Hóngcūn) kao „izvanredan primjer pred-urbanog naselja koja su tijekom stoljeća nestala ili su promijenjena. Njihov plan ulica, arhitektura građevina, ukrasi i integracija u kompleksni vodovodni sustav su jedinstveni sačuvani primjeri.”[2]
Upravna podjela
Pokrajina Anhui je podijeljena na 17 prefektura:
| Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedište | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovništvo (2010.) |
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| — Gradske prefekture — | |||||
| 1. | Hefei | Luyang (distrikt) | 合肥市 Héféi Shì |
7.457.000 | |
| 2. | Anqing | Yingjiang (distrikt) | 安庆市 Ānqìng Shì |
5.311.000 | |
| 3. | Bengbu | Longzihu (distrikt) | 蚌埠市 Bèngbù Shì |
3.164.000 | |
| 4. | Bozhou | Qiaocheng (distrikt) | 亳州市 Bózhōu Shì |
4.851.000 | |
| 5. | Xuancheng | Xuanzhou (distrikt) | 宣城市 Xuānchéng Shì |
2.533.000 | |
| 6. | Chizhou | Guichi (distrikt) | 池州市 Chízhōu Shì |
1.403.000 | |
| 7. | Chuzhou | Langya (distrikt) | 滁州市 Chúzhōu Shì |
3.938.000 | |
| 8. | Fuyang | Yingzhou (distrikt) | 阜阳市 Fǔyáng Shì |
7.600.000 | |
| 9. | Huaibei | Lieshan (distrikt) | 淮北市 Huáiběi Shì |
2.114.000 | |
| 10. | Huainan | Tianjia'an (distrikt) | 淮南市 Huáinán Shì |
2.334.000 | |
| 11. | Huangshan | Tunxi (distrikt) | 黄山市 Huángshān Shì |
1.359.000 | |
| 12. | Lu'an | Jin'an (distrikt) | 六安市 Lù'ān Shì |
5.612.000 | |
| 13. | Ma'anshan | Yushan (distrikt) | 马鞍山市 Mǎ'ānshān Shì |
2.304.000 | |
| 14 | Suzhou | Yongqiao (distrikt) | 宿州市 Sùzhōu Shì |
5.353.000 | |
| 15. | Tongling | Tongguanshan (distrikt) | 铜陵市 Tónglíng Shì |
724.000 | |
| 16. | Wuhu | Jinghu (distrikt) | 芜湖市 Wúhú Shì |
3.443.000 | |
Prefekture Anhuija su podijeljene na 105 okružnih jedinica, od kojih 44 distrikta, 5 gradskih okruga i 56 okruga. Oni se nadalje dijele na 1.845 općina, i to 972 grada, 634 naselja, devet etničkih naselja i 230 poddistrikta.
Gospodarstvo
Glavne gospodarske grane su poljoprivreda i eksploatacija i prerada željezne rude. Anhui je značajno siromašniji od svojih razvijenih istočnih susjeda, provincija Zhejiang i Jiangsu.
Izvori
- ↑ http://whc.unesco.org/en/list/547 Preuzeto 7. studenog 2011.
- ↑ Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
Vanjske poveznice
- Službene stranice turističkog ureda pokrajine Anhui
- Gospodarski profil pokrajine Anhui na stranicama Hong Kong Trade Development Council (HKTDC) (engl.)
- Vodič kroz pokrajinu Anhui (engl.)
| |||||||||||||||||||