More actions
Almati (Alma Ata) Алматы | |||
---|---|---|---|
|
|||
Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka | |||
Koordinate: 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E | |||
Država | Kazahstan | ||
Prvo naseljavanje | 10.-9. stoljeće pr. Kr. | ||
Utemeljenje | 1854. | ||
Status grada | 1867. | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Ahmetžan Jesimov | ||
Površina | |||
- Ukupna | 324,8 km2 | ||
Visina | 500 - 1.700 m | ||
Stanovništvo (2008.) | |||
- Grad | 1.348.500 | ||
- Gustoća | 4.152 stanovnika/km2 | ||
Vremenska zona | Istočno Kazahstansko vrijeme (UTC+6) | ||
Poštanski broj | 050000 - 050063 | ||
Pozivni broj | +7 727 | ||
Pokrajina | Almaty | ||
Službena stranica almaty.kz | |||
Zemljovid | |||
Položaj Almatija u Kazahstanu |
Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu s populacijom od 1.348.500 (1. rujna 2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. Bio je glavni grad Kazahstana i prethodne Kazaške SSR od 1929. do 1998. godine. Premda Almati više nije glavni grad, (sada je to Astana), ostao je glavni komercijalni centar. Almati ne pripada ni jednoj oblasti, već ima status grada od posebnog državnog značaja.
Ime grada
Ime Almati znači "Bogat jabukama", a ruska verzija imena, "Alma Ata", dodijeljena je iz zablude (književno značenje "Djedova jabuka").
Povijest
Na prostoru grada su u 10. st. p. K. nastala prva naselja stočara iz brončanog doba. Kasnije su nastala naselja plemena Saka i Uisun od kojih su sačuvani tumuli (nadgrobni humci). Tijekom srednjeg vijeka se grad razvija kao jedna od postaja na Putu svile, te postaje značajan trgovački centar. Ime Almati se pojavljuje u 13. st. U 15. st. slabi značenje grada zbog prestanka trgovine na Putu svile. U 17.i 18. st. jača kazaška nacionalna svijest i Almaty postaje kazahstanski kulturni centar. 1730. su Kazasi pobijedili Džungure u bitki 70 km od grada. Sredinom 19. st. su Rusi zauzeli taj prostor i 1854. osnovali tvrđavu Verniy. Oko grada se naseljavaju Rusi, Tatari i Kozaci. 1867. je grad nazvan Almatinsk, ali stanovnici nisu prihvatili novo ime grada, te je vraćeno ime Verniy. 28. svibnja 1887. je grad potpuno razoren u jakom potresu. Nakon potresa se grad obnavlja i postaje najveći ruski grad srednje Azije.
Nakon Oktobarske revolucije dolazi komunistička vlast i 1921. je grad preimenovan u Alma-Ata. 1927. Alma Ata postaje glavni grad Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike u sklopu SSSR-a (dotad je glavni grad bio Kyzyl-Orda). 1926. je sagrađena željeznička pruga iz Turkestana do Sibira, a 1930. je Alma Ata priključena na željeznicu. Tijekom 2. svj. rata je u Alma Ati organizirana ratna industrija i došlo je mnogo izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja odakle su evakuirane cijele tvornice i institucije. Nakon rata se grad širi i grade se zgrade otporne na potrese. Od 1975. je uvedena redovna zrakoplovna linija nadzvučnim avionima do Moskve.
1991. se raspao SSSR i stvoren je nezavisni Kazahstan. 1993. je Alma-Ata preimenovana u kazaško ime Almati. 1997. je odlučeno da se glavni grad Kazahstana preseli u Astanu koja je smještena u središnjem dijelu zemlje (Almati je blizu kirgistanske granice). Almati je i dalje ostao najveći grad Kazahstana i njegov gospodarski i kulturni centar.
Zemljopis
Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana 80 km od granice s Kirgistanom i 300 km od granice s Kinom. Nalazi se u dolini ispod planine Alatau koja je dio planinskog lanca Tian Shan. Sjeverno od grada je Kapčagajsko umjetno jezero na rijeci Ili. Klima je kontinentalna s malo padalina, ali je ipak blaga zbog položaja među planinama. Prometna povezanost je prilično loša (postoji jedna cesta prema srednjem Kazahstanu).
Znamenitosti
Zanimljiva je pravoslavna katedrala Kristova uskrsnuća u ruskom stilu. Postoje mnoge crkve i džamije koje su sve sagrađene nakon 1990. Grad ima i mnogo parkova. Pokraj grada postoji rekreacijska zona na brdu Kök Töbe koje je s gradom povezano žičarom.
Promet
U izgradnji je podzemna željeznica Almati.
Zimske olimpijske igre
Almati je bio jedan od kandidata za Zimske olimpijske igre 2014., a nakon što je Igre dobio ruski Soči, gradski oci razmišljaju o eventualnoj kandidaturi za Igre 2018.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka
- PREUSMJERI Predložak:Kaz oznaka
Olimpijske igre
- Almaty 2014. - stranica kandidature (engl.) (fr.)
Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Almati |