4. gardijska brigada "Sinovi Posavine"

Jedna inačica oznake

Druga inačica oznake

4. gardijska brigada "Sinovi Posavine" je bila jedna od gardijskih brigada Hrvatskog vrijeća obrane, napravljena je kao želja Hrvata za opstanak u Bosanskoj Posavini

4. gardijska brigada je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i 25. obljetnice Operacija Oluja 2020. godine.^[1]

Rat u BIH

Cilj djelovanja JNA bio je ovladavanje tokom rijeke Save i područjem Bosanske Posavine, uspostavljanje sigurnog koridora koji bi zapadne dijelove Bosne i Hercegovine, koje su već nadzirali Srbi (banjalučka i dobojska regija), kao i Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj kopnenim putem povezali sa Srbijom. U Bosanskoj Posavini organizirana je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Bosanskom Brodu. Osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 1992. godine, HZ Bosanska Posavina je povezana s Hrvatskom zajednicom Herceg-Bosnom.

JNA angažira krupne oklopno-mehanizirane sastave i cijelo ljeto 1992. godine vode se intenzivne borbe. Područje Bosanske Posavine pod nadzorom je HVO-a, koji intenzivno potpomaže Hrvatska vojska, uz pružanje logistike na frontu i sudjelovajući i s krupnijim sastavima. Glavni problem obrane Bosanske Posavine bio je postojanje dviju linija zapovijedanja - političke i vojne. Dok je vojna logika nalagala odsudnu odbranu i presjecanje koridora prema Krajini, čime bi se ubrzao i pad Krajine u Hrvatskoj, a snage HV-a i HVO-a bile su dovoljno opremljene i motivirane za uspješno izvršenje takvih operacija, politički argument je presudio i došlo je do povlačenja HV-a iz Bosanske Posavine, nakon čega je ubrzo uslijedilo i srpsko zauzimanje toga dijela BiH.Ljeto 1992. prošlo je u žestokim napadima i protunapadima, ali je krajnji rezultat za srpsku stranu bio povoljan. Srbi su imali tri faze ofenzivnih djelovanja. U travnju i svibnju su zauzeli Bosanski Šamac (17. travnja 1992.) i Brčko (7. svibnja 1992.). Nastavkom borbi u lipnju srpske snage zauzimaju Derventu (7. srpnja 1992.), Modriču (28. lipnja 1992.) i Odžak (13. srpnja 1992.), a konačni slom obrane hrvatskih snaga u Bosanskoj Posavini uslijedio je 6. listopada 1992. godine srpskim zauzimanjem Bosanskog Broda.

U razdobljima između srpskih napada slijedile su protunapadi snaga HV-a i HVO-a, u kojima se, navodno, uspjele doći do ispred Doboja, ali su tada zaustavljene političkim direktivama. Na svom dijelu fronta, HVO i Armija BiH zabilježili su uspjeh obranom Gradačca, a manje je poznat podatak da su jedinice Armije BiH i HVO-a do 1993. godine držale ratnu liniju u predgrađima Brčkog na približno kilometar od rijeke Save. Na dijelu Bosanske Posavine, uz rijeku Savu, pod nadzorom HVO-a održala se enklava kod Orašja, gdje su jedinice HVO-a uspjele odbiti kasnije jake srpske napade u svibnju 1995. godine.

Datoteka:Posavina.gif

Pad Bosanske Posavine

Poražene srpske snage u Republici Hrvatskoj, nakon akcije Bljesak, su prebačene na Posavski koridor, u okolicu Orašja. Oporavljene od poraza u Hrvatskoj, pojačane i izuzetno naoružane srpske snagu krenule su u odlučujući napad, pod nazivom Osveta, s namjerom okupiranja prostora općine Orašje. Napad je počelo 5. svibnja 1995. godine. Srpski neprijatelj je upotrijebio svu moguću tešku tehniku, uključujući i bojne otrove. Tisuće srpskih vojnika i specijalaca bezuspješno je napadalo i pokušavalo probiti crte obrane. Hrabri oraški branitelji su sve napade uspješno odbijali i nanosili neprijatelju katastrofalne gubitke od kojih se nije oporavio do kraja rata, tako da je crta bojišnice do Daytonskog sporazuma, bila uglavnom mirna i bez većih djelovanja.

Brigada je imala svoje informativno glasilo Sinovi Posavine.^[2]

HVO u Bosanskoj Posavini

Osnovane brigade Hrvatskog vijeća obrane u Bosanskoj Posavini:^[19][20]

Datoteka:Sinovi Posavine 1. broj.jpg

Naslovnica 1. broja Sinova Posavine, veljača 1995.

101. pješačka brigada HVO Bosanski Brod

102. pješačka brigada HVO Odžak

103. pješačka brigada HVO Derventa

104. pješačka brigada HVO Bosanski Šamac

105. pješačka brigada HVO Modriča

106. pješačka brigada HVO Orašje

107. pješačka brigada HVO Gradačac

108. pješačka brigada HVO Ravne-Brčko

Poginuli pripadnici 4. gardijske brigade

Derventa - 477

Bosanski Brod - 386

Orašje - 215

Odžak - 148

Modriča - 105

Bosanski Šamac - 15

Odlikovanja

4. gardijska brigada Sinovi Posavine je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i 25. obljetnice Operacija Oluja 2020. godine.^[3]

Srodni članci

Hrvatsko vijeće obrane

Unutarnje poveznice

Izvori

↑ [https://kamenjar.com/milanovic-odlikovao-generale-hv-a-i-gardijske-brigade-hvo-a/ Milanović odlikovao generale HV-a i gardijske brigade HVO-a 4. kolovoza 2020. (pristupljeno 17. kolovoza 2020.)
↑ 4.gardijska motorizirana brigada "SINOVI POSAVINE" Fotografija naslovnice broja 1 od veljače 1995. godine. 2. travnja 2013. (pristupljeno 17. veljače 2020.)
↑ [https://kamenjar.com/milanovic-odlikovao-generale-hv-a-i-gardijske-brigade-hvo-a/ Milanović odlikovao generale HV-a i gardijske brigade HVO-a 4. kolovoza 2020. (pristupljeno 17. kolovoza 2020.)

[1] [https://kamenjar.com/milanovic-odlikovao-generale-hv-a-i-gardijske-brigade-hvo-a/ Milanović odlikovao generale HV-a i gardijske brigade HVO-a 4. kolovoza 2020. (pristupljeno 17. kolovoza 2020.)

[2] 4.gardijska motorizirana brigada "SINOVI POSAVINE" Fotografija naslovnice broja 1 od veljače 1995. godine. 2. travnja 2013. (pristupljeno 17. veljače 2020.)

[3] [https://kamenjar.com/milanovic-odlikovao-generale-hv-a-i-gardijske-brigade-hvo-a/ Milanović odlikovao generale HV-a i gardijske brigade HVO-a 4. kolovoza 2020. (pristupljeno 17. kolovoza 2020.)

[1]

[2]

[3]