Megrelija-Gornja Svanetija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži

Megrelija-Gornja Svanetija ili Mingrelija-Gornja Svanetija (gruz. სამეგრელო-ზემო სვანეთი) je regija (Mhare) u zapadnoj Gruziji koja uključuje povijesne gruzijske pokrajine Mingreliju (Samegrelo) i Gornju Svanetiju (Zemo Svaneti). Glavni grad je Zugdidi.

Opći podatci

Površina regije je 7468 km², broj stanovnika je 308 400.[1] Administrativno središte je Zugdidi. U regiji je 500 naseljenih područja, uključujući:

  • sedam gradova: Abaša, Hobi, Martvili, Poti, Džvari, Zugdidi, Senaki
  • dvije dabe (naselja): Mestia, Čhorotsku
  • 491 sela

Općine

Karta Općina
Poti
Abaša
Zugdidi
Martvili
Mestia
Senaki
Čhorotsku
Calendžiha
Hobi

Zemljopis

Regija se nalazi na zapadu zemlje, proteže se od Ruske Federacije do Crnog mora. Na zapadu graniči s Abhaškom AR, na jugu s Gurijom, a na zapadu s Imeretijom i regijom Rača-Lečhumi i Donja Svanetija.

Stanovništvo

Etničke grupe

Prema gruzijskom popisu stanovništva iz 2014. godine, 99,37 % stanovnika su Gruzijci, a 0,35 % Rusi. U toj regiji žive i druge etničke skupine, uključujući Ukrajince, Armence, Abhaze i Grke.

Jezici

Gruzijskim jezikom govori čitavo stanovništvo regije i etničke manjine poput Rusa i drugih. Mingrelski je kartvelski jezik kojim govore Mingreli, podskupina Gruzijaca, porijeklom iz Mingrelije. Svanski je također kartvelski jezik, kojim govore Svani, podgrupa Gruzijaca porijeklom iz Svanetije.

Religija

Oko 99 % stanovništva izjašnjava se pravoslavnim kršćanima. Postoji i mala manjina armenskih kršćana i rimokatolika.

Vanjske poveznice

Izvori