Slavko Arneri

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slavko Arneri
Osobni podatci
Puno ime Slavko Arneri
Rođenje 20. prosinca 1919.
Smrt 12. kolovoza 1978.
Položaj Vratar
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
1937.1941.
1945.
1945.
1945.1946.
1946.1948.
1948.1951.

AŠK Split
IX. divizija
IV. armija
RNK Split
Lokomotiva
Dinamo
Zagreb
Metalac





000 33 000 (0)
Bilješke

* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima
broje se samo za ligu iz koje je klub.

Portal o životopisima
Portal o športu

Slavko Arneri (Korčula, 20. prosinca 1919. - Trogir, 12. kolovoza 1978.), nogometaš (vratar), nogometni sudac i trener, te diplomirani pravnik. Nogometni vratar dobrih refleksa i pouzdan na crti. Kao sudac postigao je republički rang.

Nogometna karijera

Nogomet je počeo igrati kao srednjoškolac. Od 1937. godine do 1941. godine branio je za AŠK Split. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je sudionik NOB-a, te je 1945. godine igrao u momčadi IX. divizije i reprezentaciji IV. armije NOV-a. Nakon rata u sezoni 1945./46. igrao je za RNK Split, a potom za zagrebačku Lokomotivu. Najznačajniji trenutak njegove karijere je prelazak u zagrebački Dinamo 1948. godine s kojim je osvojio naslov prvaka. Za Dinamo je odigrao 82 utakmice. Igrao je i za NK Zagreb i Metalac, te zagrebačku reprezentaciju i kao gost za splitski Hajduk. Nakon prestanka igranja bio je trener nekoliko nižerazrednih klubova i nogometni sudac od 1959. godine, a poslije savezni sudac i instruktor.

Slikar i pravnik

Osnovnu školu završio je u Sinju, a srednju u Splitu 1938. godine. Diplomirao je pravo u Zagrebu 1953. godine. Osim sportom bavio se kao amater slikarstvom. Bio je učenik Emanuela Vidovića.

Zanimljivo

Zagrebački Dinamo je u toku proljetnog prvenstva 1947./48. ostao bez oba vratara (Zvonimir Monsider i Josip Babić), te je Jugoslavenski nogometni savez dozvolio registraciju Arnerija izvan prijelaznog roka. Dolazak Arnerija omogućio je nogometašima Dinama da i dalje ostanu u borbi za naslova državnog prvaka, te da ga 1948. godine premoćno i osvoje.

Izvori