Artemizija I.

Artemizija I. od Karije (grč. Αρτεμισία), bila je admiralica u službi Perzijskog Carstva početkom 5. stoljeća pr. Kr., koja je na tome položaju zamijenila svog preminulog muža, vladara Karije. Artemizija je najviše ostala upamćena po sudjelovanju u bitci kod Salamine.

Obitelj i ime

Ime „Artemizija“ potječe od riječi Artemis (grč. „Diana“). Prema Jablonskom, to ime je frigijsko i može se poistovjetiti sa imenom „Artemas“ kojeg spominje Ksenofont. Ipak, prema Charlesu Anthonu njeno ime ima perzijske korijene budući kako prefiks arta- ili arte- znači „slavan“, „izvrstan“ ili „svet“. Prema Herodotu, Artemizijin otac Ligdamis I. bio je iz Halikarnasa a majka s otoka Krete^[1].

Bitka kod Salamine

Podrobniji članak o temi: Bitka kod Salamine

Artemizija je bila jedina od zapovjednika u perzijskoj vojsci koja je savjetovala vladaru Kserksu da se ne upušta u pomorsku bitku protiv Grka. Ipak, u rujnu 480. pr. Kr. sudjelovala je u bitci kod Salamine na strani perzijske vojske, gdje je predvodila flotu od pet brodova. Navodno je u jednom trenutku bitke njezin brod bio u opasnosti da ga zauzmu neprijatelji, pa se Artemizija izvukla na neuobičajen način. Slučajno ili namjerno, zabila se u saveznički karijski brod prigodom čega je potopljen. Neprijateljski atenski brod tada ju je ostavio na miru, misleći kako se ona zapravo bori na grčkoj strani. Kserkso, koji je promatrao bitku sa obližnjeg brežuljka, pomislio je kako je potopljeni brod neprijateljski pa je bio zadivljen Artemizijinom hrabrosti. Ipak, nitko sa potopljenog broda nije preživio pa je priča ostala nepoznanicom do današnjeg dana. Artemizija je unatoč porazu preživjela bitku, a kada se vratila u perzijski logor Kserkso je (prema Herodotu) izjavio „Moji muškarci postali su žene, a žene su postali muškarcima!“. Nakon bitke kod Salamine Artemizija je Kserksu zagovarala povratak u Malu Aziju, dok je satrap Mardonije inzistirao na nastavku borbi. Kserkso ju je tada poslao u Efez da se brine o njegovim sinovima, a ona je do svoje smrti ostala lojalna Perzijskom Carstvu.

Smrt i ostavština

Prema legendama koje spominje Focije I.^[2], Artemizija se zaljubila u čovjeka koji se zvao Dardan. Nakon što je odbio njezinu ljubav, navodno se s litica Lefkada bacila u Egejsko more. Ipak, ova priča se smatra pokušajem diskreditacije sa strane grčkih povjesničara. S druge strane, Herodot je imao visoko mišljenje o Artemiziji unatoč njenoj potpori Perzijancima, a razlog tome najvjerojatnije je to što su oboje bili iz grada Halikarnasa. Artemiziju je na mjestu satrapa Karije naslijedio njen sin Pisindelis.

Popularna kultura

U filmu 300 Spartanaca iz 1962. Artemiziju je tumačila glumica Anne Wakefield^[3].

Poveznice

Prethodnik:	Satrap Karije (480-ih - cca 470. pr. Kr.)	Nasljednik:
Ligdamis I. (494. - 480-ih pr. Kr.)	Satrap Karije (480-ih - cca 470. pr. Kr.)	Pisindelis (cca 470. - cca 460-ih pr. Kr.)

Izvori

Literatura

Vitruvije: De architectura, II, 8.10-11, 14-15
Plinije Stariji: Naturalis historia, XXXVI, 4.30-31
Pavao Orozije: Historiae adversus paganos, II, 10.1-3
Valerije Maksim: Factorum et dictorum memorabilium, IV, 6-I
Justin: Epitome Historiarum philippicarum Pompei Trogi, II, 12.23-24
Herodot: „Povijesti“
Nancy Demand: „Povijest antičke Grčke“ (A History of Ancient Greece), Boston, McGraw-Hill, 1996.

Vanjske poveznice

Artemizija iz Halikarnasa (Livius.org)

[1] Herodot o Artemiziji (Stoa.org)

[2] Ptolomej iz Aleksandrije: „Nova povijest“ (Tertullian.org)

[3] Anne Wakefield - filmografija (Imdb.com)

[1]

[2]

[3]