Susak (Mali Lošinj)

PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj

Susak je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Susku.

Povijest

Na otok prvi dolaze Iliri^[1], koji su na Veloj Straži, najvišoj točki otoka (98 m), sagradili obrambenu i dojavnu građevinu. Nakon Ilira dolaze Rimljani. Rimski pisac Plinije spominje Susak kao pjeskovit otok nedaleko od današnje Pule.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva (476., otok dolazi pod vlast Ostrogota, a od 6. do 10. stoljeća je pod vlašću Bizanta.

Hrvati otok naseljavaju u 8. stoljeću, a otok u 10. stoljeću postaje dio kraljevine Hrvatske. Na otok dolaze benediktinci, kojima hrvatski kralj Krešimir gradi samostan. Prvi redovnici dolaze iz Osora, a poglavar dolazi iz Monte Cassina u Italiji. Samostan ubrzo prerasta u opatiju.

Prvi pisani dokument spominje otok je Mletačka kronika Ivana Đakonina iz 884. godine, u kojem se Susak naziva "Sansagus"'u kojem je zapisan pod imenom.

Otok često napadaju gusari i uskoci, pa se u 12 st. gradi utvrda, čije je ruševne temelje utvrde i danas moguće vidjeti u blizini crkve.

Susak je u srednjem vijeku doživio jedan demografski doseljenički val stanovnika iz Sinjske krajine, pa su tako nastali štokavsko-čakavski govori.^[2]

U 14. stoljeću opatija se ukida, ali nastavlja djelovati kao samostan sve do 1770.. Po ukidanju opatije, otok i imovina pripada osorskom biskupu, koji na otoku osniva župu i na ostacima benediktinske opatije gradi župnu crkvu sv. Nikole. Današnji oltar Gospe Karmelske je izgrađen na svetištu opatije.

Po odlasku benediktinaca otok je imao oko 300 stanovnika.

U 18. stoljeću otok dolazi pod upravu Habsburške Monarhije odnosno Austro-Ugarske, koje gradi odmaralište, lječilište, šetnicu koja spaja dvije najveće pješčane uvale, svjetionik (1885.), te uvodi uredno vođenje zemljišnih knjiga (katastar).

Nakon Austro-Ugarske, otok potpada pod Italiju, koja provodi radikalnu talijanizaciju: talijanski postaje službenim jezikom, a sva se imena i prezimena prevode na njihovu talijansku verziju.

Susak je na vrhuncu svog razvoja 1936. gradi vinariju, a 1940. i tvornicu za preradu ribe. Krajem drugog svjetskog rata, otok dosiže svoj demografski maksimum - 1876 stanovnika.

Završetkom Drugog svjetskog rata Susak postaje dio Hrvatske, tj. Jugoslavije. Komunistički režim provodi nacionalizaciju i agrarnu reformu, što je imalo jako loše posljedice po otok. Tvornica za preradu riba se zatvara, a 1960-ih godina počinje masovno iseljavanje. Čak 1395 suščana napušta otok zbog političkih i ekonomskih razloga. Svatko tko je mogao čamcima na vesla bježi u Italiju, a odatle za Sjedinjene države, Hoboken, New Jersey.

Stanovništvo

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo su Hrvati (Sansegoti).

Svojevremeno je otok bio najgušće naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Masovno iseljavanje je počelo 1964. godine, uvođenjem poreza na vino, inače glavnog susačkog proizvoda.

Velik broj sušćanskih iseljenika živi u Sjedinjenim Američkim Državama, najviše u Hobokenu i New Jersey.

Kretanje broja stanovnika za naselje Susak

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.^[3]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:600 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1800 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:300 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:150 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 1089
bar:1869 from:0 till: 1095
bar:1880 from:0 till: 1111
bar:1890 from:0 till: 1333
bar:1900 from:0 till: 1335
bar:1910 from:0 till: 1412
bar:1921 from:0 till: 1564
bar:1931 from:0 till: 1541
bar:1948 from:0 till: 1629
bar:1953 from:0 till: 1434
bar:1961 from:0 till: 1199
bar:1971 from:0 till: 323
bar:1981 from:0 till: 247
bar:1991 from:0 till: 188
bar:2001 from:0 till: 188

PlotData=

bar:1857 at: 1089 fontsize:S text: 1.089 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 1095 fontsize:S text: 1.095 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 1111 fontsize:S text: 1.111 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 1333 fontsize:S text: 1.333 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 1335 fontsize:S text: 1.335 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 1412 fontsize:S text: 1.412 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 1564 fontsize:S text: 1.564 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 1541 fontsize:S text: 1.541 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 1629 fontsize:S text: 1.629 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 1434 fontsize:S text: 1.434 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 1199 fontsize:S text: 1.199 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 323 fontsize:S text: 323 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 247 fontsize:S text: 247 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 188 fontsize:S text: 188 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 188 fontsize:S text: 188 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Promet

Brodskom linijom je povezan sa Malim Lošinjem i Rijekom.

Gospodarstvo

Svojevremeno su 97% Suska činili vinogradi.

Otok je imao i svoju autohtonu vinsku sortu, trojišćinu.

Kao druga važna djelatnost na otoku je bilo pomorstvo; Suicani su bili poznati i kao vrsni mornari.

Izvori

↑ otok-susak.org: Priča o Susku
↑ Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011.
↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

[otok-susak.org-1] tok-susak.org: Priča o Susku

[7._neretvanski_susreti-2] Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011.

[3] Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

[1]

[2]

[3]