Ivandan
Ivanje, Ivanjdan ili Ivandan blagdan je rođenja sv. Ivana Krstitelja koje se slavi 24. lipnja. Najznačajnija je ljetna svetkovina u hrvatskom folkloru, utemeljena na prastarom agrarnome vjerovanju za zdravlje ljudi, životinja i rast usjeva. Mladež u ivanjskoj noći pjevala je uz zapaljenu vatru na humcima, preskakala ju i plesala kolo. Svečano odjevene djevojke (ladarice) u središnjoj Hrvatskoj obilazile su kuće.[1] U prošlosti se u mnogim zemljama plelo ivanjske vijence, a ponegdje se ti običaji prakticiraju i danas. Javno kupanje ljudi i stoke također je uobičajeno – otuda dalmatinski naziv Sv. Ivan Kupavac.[2]
Ivanjski krijesovi čest su motiv u književnosti i umjetnosti (pr. Shakespeareov San Ivanjske noći).
Kršćansko tumačenje
Kršćani su dugo tumačili život Ivana Krstitelja kao pripremu za dolazak Isusa Krista. Ivanovo ključno mjesto u evanđelju vidi se u naglasku koji Luka pridaje objavi njegova rođenja i samom događaju, oboje postavljeno paralelno s istim događajima u Isusovom životu.[3]
Jedini biblijski izvještaj o rođenju Ivana Krstitelja dolazi iz Evanđelja po Luki. Ivanovi roditelji, Zaharija - židovski svećenik i Elizabeta, bili su bez djece i oboje su bili izvan dobi za rađanje. Tijekom Zaharijine rotacije za službu u Hramu u Jeruzalemu, ždrijebom je izabran da prinese tamjan na Zlatnom žrtveniku u Svetištu. Arkanđeo Gabrijel ukazao mu se i najavio da će on i njegova žena roditi dijete i da će ga nazvati Ivan, ime koje je bilo nepoznato u obiteljima Zaharije i Elizabete. Međutim, budući da Zaharija nije vjerovao Gabrijelovoj poruci, ostao je bez riječi sve do Ivanova rođenja.[4] U to vrijeme, njegovi rođaci htjeli su djetetu dati ime po ocu, a Zaharija je napisao: „Ivan mu je ime”, nakon čega je povratio sposobnost govora (Lk 1,5–25; 1,57–66). Nakon Zaharijine poslušnosti Božjoj zapovijedi, dobio je dar proricanja i predvidio je buduću Isusovu službu, a to proročanstvo tvori tekst himne Benedictus.
Katolička Crkva odredila je 24. lipnja kao blagdan ranokršćanskog mučenika sv. Ivana Krstitelja, a obilježavanje Ivanova dana počinje večer prije, poznato kao Večer svetog Ivana. Ivanje obilježavaju i pravoslavci, luterani i anglikanci.[5] U Švedskoj je Ivanjski solsticij toliko važna svečanost da je bilo prijedloga da se tada, umjesto 6. lipnja, slavi Nacionalni dan Švedske. Tamo i u Finskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, Ivanjski solsticij državni je praznik. U Danskoj i Norveškoj može se nazivati i Danom svetog Hana.
U 4. stoljeću poslije Krista, nepodijeljena kršćanska Crkva proglasila je 24. lipnja blagdanom sv. Ivana Krstitelja; to označava njegovo rođenje, za koje Evanđelje po Luki kaže da je bilo šest mjeseci prije Isusa.[6] Kršćani su obilježavali Isusovo rođenje (Božić) 25. prosinca, rimski datum zimskog solsticija pa je blagdan sv. Ivana određen točno šest mjeseci ranije.[7]
Kristovo utjelovljenje bilo je usko povezano s „danima rasta” (diebus crescentibus) sunčeva ciklusa oko kojeg se temeljila rimska godina. Do 6. stoljeća ovaj solarni ciklus bio je dovršen uravnoteženjem Kristova začeća i rođenja sa začećem i rođenjem njegovog rođaka, Ivana Krstitelja. Takav odnos između Krista i njegovog rođaka bio je uvelike opravdan slikovitim prikazom Svetog pisma. Krstitelj je začet šest mjeseci prije Krista (Lk 1,76); on sam nije bio svjetlo, već je trebao svjedočiti o svjetlu (Iv 1,8–9). Stoga se Ivanovo začeće slavilo u osmim kalendama listopada (24. rujna: blizu jesenske ravnodnevnice), a njegovo rođenje u osmim kalendama srpnja (24. lipnja: blizu ljetnog solsticija). Ako se Kristovo začeće i rođenje dogodilo u „dane rasta”, bilo je prikladno da se Ivanovo Krstiteljovo dogodi u „dane smanjenja” (diebus decrescentibus), jer je sam Krstitelj proglasio „da on mora rasti, a ja se moram umanjivati” (Iv, 3,30). Do kraja šestog stoljeća, Rođenje Ivana Krstitelja (24. lipnja) postalo je važan blagdan, koji je na ljetni solsticij bio protuteža zimskoj svetkovini Božića.[8]
Vidi još
Izvori
- ↑ Ivanje (Ivanjdan) proleksis.lzmk.hr Preuzeto 16. lipnja 2025.
- ↑ Ivanje enciklopedija.hr Preuzeto 16. lipnja 2025.
- ↑ Foley, Leonard, OFM. "Solemnity of the Birth of John the Baptist". Saint of the Day: Lives, Lessons and Feasts. Franciscan Media.
- ↑ Nativity of the Holy Glorious Prophet, Forerunner and Baptist, John oca.org Preuzeto 18. lipnja 2025.
- ↑ Morrill, Ann. 2009. Thanksgiving and Other Harvest Festivals. Infobase Publishing. str. 19. ISBN 978-1438127972.
- ↑ Fleteren, Frederick Van; Schnaubelt, Joseph C. 2001. Augustine: Biblical Exegete. Peter Lang. str. 197. ISBN 9780820422923.
- ↑ Hill, Christopher. 2003. Holidays and Holy Nights: Celebrating Twelve Seasonal Festivals of the Christian Year. Quest Books. str. 163. ISBN 9780835608107.
- ↑ Ó Carragáin, Éamonn. 2005. Ritual and the Rood. University of Toronto Press. str. 83.
.jpg)
