|
Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.
|
|
Kao početak raspada Jugoslavije se smatra smrt Josipa Broza Tita a smatra se da je završio proglašenjem neovisnosti Republike Kosovo.
Ovdje je vremenski prikaz događanja vezanih uz to.
1980.
Datum
|
Događaj
|
4. svibnja |
Umire predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Predsjedništvo, sastavljeno od osam članova predstavnika svake od republika i dvije autonomne pokrajine (Vojvodina i Kosovo), preuzima vlast u državi. Deveto mjesto zauzima predsjednik Saveza komunista Jugoslavije.
|
10. lipnja |
Skupina od šezdesetak pisaca, pjesnika i javnih intelektualaca u Sloveniji potpisuje peticiju tražeći prostor za svoje intelektualne rasprave, koji bi ujedno uključio i pravo na političko kritiziranje. Peticijom također izražavaju želju za uspostavu neovisnog časopisa koji bi se bavio intelektualnim raspravama.
|
1. listopada |
Pet slovenskih intelektualaca pokreće peticiju na razini cijele države za poništenje Člana 133 jugoslavenskog kriminalnog zakona koji omogućava krivično gonjenje osoba koji javno izražavaju nezadovoljstvo vladavinom (režimom).
|
1981.
Datum
|
Događaj
|
11. ožujka |
Početak prosvjeda na Kosovu na kojima se traži proglašenje Kosova ravnopravnom i sastavnom republikom unutar SFRJ, za razliku od autonomne pokrajine unutar sastava Socijalističke republike Srbije.
|
1. travnja |
Između 5000 i 25000 prosvjednika albanske nacionalnosti traže proglašenje Kosova republikom.
|
2. travnja |
Predsjedništvo SFRJ šalje postrojbe specijalne policije s ciljem suzbijanja prosvjeda na Kosovu i proglašava izvanredno stanje koje traje tjedan dana.
|
3. travnja |
Kraj demonstracija na Kosovu. Ishod: 9 mrtvih i više od 250 ozlijeđenih.
|
1982.
1983.
1984.
Datum
|
Događaj
|
1. siječnja |
Skupina od 26 slovenskih intelektualaca i javnih ličnosti zahtijeva promjenu jugoslavenskog ustava u smislu zaštite slobode govora i javnog okupljanja. Neki od sudionika bili su: Rastko Močnik, Alenka Puhar, Gregor Tomc, Ivo Urbančič, Pero Lovšin i Dane Zajc.
|
14. ožujka |
Stav SAD-a prema Jugoslaviji promijenjen je uredbom odluke 133 Nacionalne sigurnosti, no ništa se bitno nije promijenilo u odnosu na 1982. godinu kada je situacija u Jugoslaviji okarakterizirana kao "tiha revolucija" u komunističkim državama.
|
1985.
Datum
|
Događaj
|
1. svibnja |
Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" Srba na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji je pričala i o samoozljeđivanju i o silovanju) bocom kosovskog srbina Đorđe Martinovića, od strane Albanaca. Martinovićeva verzija priče je bila da je bio silovan od strane albanskih nacionalista. Njegova izjava izazvat će bučan prosvjed nacionalista u Srbiji.
|
25. svibnja |
Srpska akademija znanosti i umjetnosti, kao strateški program srpske inteligencije odlučuje donijeti memorandum koji bi trebao odrediti smjer rješenja srpskog pitanja unutar SFR Jugoslavije.
|
20. srpnja |
Predsjedništvo SFRJ-a prihvaća zahtjev Milana Kučana u kojem se navodi da srpski narod nema potpuno ostvareno pravo stvoriti vlastitu državu zbog dvije autonomne pokrajine (SAP Kosovo i SAP Vojvodina) koje se nalaze u sastavu SR Srbije
|
rujan |
Povjesničar Joško Šavli i filolog Matej Bor objavljuju Venetsku teoriju prema kojoj Slovenci nisu Južni Slaveni. Teorija koja je sama po sebi imala anti-jugoslavensku konotaciju stekla je veliku popularnost u Sloveniji. Nakon raspada Jugoslavije i kasnije u poslijeratnoj Sloveniji teorija nije imala neki posebni značaj.
|
1986.
Datum
|
Događaj
|
travanj |
12. kongres Saveza komunističke omladine Slovenije (SKO Slovenija) donosi rezoluciju koja podržava ljudska prava, prava homosekualaca, kao i pacifističke pokrete u Sloveniji. Rezolucijom se također traži i sloboda govora, javnog okupljanja i intelektualnog djelovanja. Zbog zahtjeva za ostvarivanje prava individualca na odbijanje služenja vojnog roka dolazi do idejnog sukoba s Jugoslavenskom narodnom armijom.
|
28. svibnja |
Slobodan Milošević izabran je na mjesto predsjednika Saveza komunista Srbije.
|
24. i 25. rujna |
Dnevnik Večernje novosti objavljuje memorandum SANU u dva nastavka. Neki od ljudi zaduženi za izradu memoranduma bili su Vasilije Krestić i Dobrica Ćosić.
|
25. rujna |
Predsjednik Srbije Ivan Stambolić oštro kritizira memorandum, izjavljujući: "Memorandum je smrtonosni, šovinistički, ratni manifest za srpske komesare". Memorandum je imao izravan utjecaj na Slobodana Miloševića koji je ideje izložene u memorandumu pokušao provesti u djelo.
|
Nedovršeni članak Kronologija raspada SFRJ koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.