Speyer
| Speyer Schbaija (falački) | ||
|---|---|---|
| Koordinate: 49°19′N 08°25′E / 49.317°N 8.417°E | ||
| Država |  Njemačka
| |
| Savezna država |  Porajnje i Falačka
| |
| Upravno područje | Speyer | |
| Gradonačelnik | Stefanie Seiler (SPD, 2018.-2026.) | |
| Površina | 42.58 km2 | |
| Nadmorska visina | 92 m | |
| Stanovništvo | 51,203 [1] (31. prosinca 2023.) | |
| Gustoća stanovništva | 1,200 stan./km2 | |
| Poštanski broj | 67346 | |
| Pozivni broj | 06232 | |
| Registarska oznaka | SP | |
| Službena stranica speyer.de | ||
| Karta | ||
|
| ||
| Položaj grada na karti Njemačke | ||
Speyer (izg. [špạiəɹ][1]) je grad na jugoistoku njemačke savezne pokrajine Porajnje-Falačka na rijeci Rajni, 20 km južno od Mannheima i 21 km jugozapadno od Heidelberga. Jedan je od najstarijih njemačkih gradova i u njemu danas živi oko 50,000 stanovnika.
Speyer je drevni carski grad u kome je sagrađena impozantna romanička katedrala koja je jedan od najznačajnijih spomenika iz vremena Svetog Rimskog Carstva. U njoj je sahranjeno osam njemačkih careva i kraljeva. Od 1981. se nalazi na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine. Godine 2021. grad je opet uvršten na popis zajedno s Wormsom i Mainzom radi njihovih ostataka židovskih općina koje su djelovale u njima („ShUM gradovi”).
Povijest
Grad Noviomagus su osnovali Rimljani oko 10. godine pr. Kr. kao jedan od pograničnih rimskih logora na Rajni, a namjena mu je bila i da posluži kao baza za daljnja osvajanja na istočnoj obali Rajne[1]. Prema tome je Speyer jedan od najstarijih gradova u Njemačkoj. Godine 275. razrušili su ga Germani, a u 4. st. je obnovljeno kao Civitas Nemetum (kao je zabilježeno i na karti Tabula Peutingeriana) kad su ga naselili teutonski Nemeti. U 5. st., nakon raspada rimskoga limesa, naselje su napustili romanizirani stanovnici, a naselili su ga franački Germani pa je rimski Nemetum postao srednjovjekovna Spira. Od 7. st. bio je sjedište biskupije, a od 1024., za salijske dinastije, duhovno središte Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Godine 1030. Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, započinje izgradnju gradskih zidina, ali i tada najveće katedrale (Katedrala u Speyeru), koja je danas najveća romanička crkvena građevina (dovršena 1111.).
U Speyeru je živjela jedna od prvih židovskih zajednica u Carstvu (od oko 1084. god.). Godine 1096., križarska vojska grofa Emicha je na svom putu u Prvom križarskom ratu (poznatom i kao „Narodni križarski rat”) prema Svetoj zemlji bjesnila Porajnjem, masakrirajući nevine židovske zajednice. Speyerski biskup Ivan, s lokalnim vođom Yekutielom ben Mosesom, uspio je spasiti članove zajednice unutar biskupske palače, a kasnije ih je vodio do još jačih utvrda izvan grada[2]. Godine 1294. rimokatolički biskup gubi većinu svojih prijašnjih prava i od tada je Speyer slobodni carski grad Svetog Rimskog Carstva. Godine 1349. židovska zajednica Speyera istrijebljena je u općem pogromu. Godine 1526–1689. bio je sjedište državnog suda i mjesto zasjedanja državnog sabora (Reichskammergericht).
Dana 19. travnja 1529., tijekom „Drugog sabora evangeličke luteranske države u Speyeru”, knezovi/izbornici Svetog Rimskog Carstva koji su ju podržavali prosvjedovali su protiv rezolucija protiv reformacije (Protest u Speyeru). Otuda i od tada je početak upotrebe opisnog izraza „protestantizam”, tj. „protestanti”).
Godine 1689. grad je teško oštećen u invaziji francuskih kraljevskih trupa, a između 1792. i 1814., nalazi se pod francuskom okupacijom i jurisdikcijom pod Prvom francuskom Republikom i kasnije Napoleonova Prvog francuskog Carstva. Nakon pada Napoleona, 1816. god Speyer postaje sjedište uprave Pfalza i vlade Rajnskog okruga Kraljevine Bavarske, i to ostaje 129 godina do kraja Drugog svjetskog rata kada 1945. god. postaje sastavnim dijelom njemačke savezne zemlje Rheinland-Pfalz[1]. Godine 1990. Speyer slavi svoju 2000. obljetnicu, uoči ponovnog ujedinjenja Savezne Republike Njemačke i kraja Hladnog rata.
Znamenitosti
| ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| Pogreška pri izradbi sličice: | |
 Njemačka
| |
| Godina uvrštenja: | 2021. (44. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, iv |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | {{{poveznica}}} UNESCO |
Najvažnije znamenitosti grada su:
-
Romanička Katedrala u Speyeru -
Starogradska vrata (Altpörtel)
-
Neogotička Memorijalna crkva (Gedächtniskirche)
-
Kasnobarokna Crkva Trojstva (Dreifaltigkeitskirche)
-
Židovsko dvorište (Judenhof Speyer)
-
Povijesni muzej Pfalza
Gospodarstvo i prijevoz
Speyer je gospodarsko središte s rafinerijama nafte, strojogradnjom, proizvodnjom zrakoplova, elektrotehničkom, elektroničkom i kemijskom industrijom, te tiskarstvom. Lučki promet iznosi 0,6 milijuna tona (2010.). Okolica je poznati vinogradarski kraj (proizvodnja pjenušavih vina)[1].
Speyer se nalazi na željezničkoj pruzi Schifferstadt-Wörth i nudi veze svakih sat vremena s Karlsruheom i gradovima u metropolitanskom području Rhine-Neckar (kojem Speyer također pripada).
Zračna luka Speyer (Flugplatz Speyer, ICAO: EDRY) je zračna luka općeg zrakoplovstva koja se nalazi 4 km južno od središnje poslovne četvrti grada Speyera.
Gradovi partneri
Speyer je grad partner sa:
|
.svg){kind=link}