Dubravka (Konavle)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 74944 od 30. kolovoz 2021. u 06:08 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dubravka
Dubravka na zemljovidu Hrvatska
Dubravka
Dubravka
Dubravka na zemljovidu Republike Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Konavle
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 460 m
Zemljopisne koordinate 42°32′11″N 18°25′23″E / 42.5365°N 18.4231°E / 42.5365; 18.4231
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 265
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 295
Pošta 20216 Dubravka
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Dubravka na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Dubravka
Dubravka
Dubravka na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije

Dubravka je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.

Zemljopisni položaj

Dubravka se nalazi iznad jadranske turističke ceste, u konavoskim brdima, oko 40 km jugoistočno od Dubrovnika, u blizini granice prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Naziv

Mjesto je dobilo naziv po šumi hrasta koju mjesno stanovništvo naziva dubravom. Prije se naselje zvalo Mrcine.

Povijest

U Dubravci je crkva sv. Barbare, jedna od najstarijih crkvica u Konavlima. Oko te je crkve najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ondje su 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Od 2016. godine lokalitet sv. Barbare sa stećcima našao se na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Uvršten je kad i lokaliteti Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj u općini Cisti Provu.[1]

Dubravka je smještena na prirodnom prolazu koji povezuje Konavle sa susjednom Hercegovinom. Ovuda je prolazila stara prometnica kojom su se kretale trgovačke karavane iz unutrašnjosti prema Dubrovniku i obratno. Mjesto je bilo poznato po pograničnom sajmu. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je jedna od konavoskih kaznačina koja u 16. stoljeću ima 50 do 60 kuća u kojima živi oko 160 stanovnika.[2] U idućem stoljeću (1673.) Dubravka je imala 24 stanovnika, a njeni dijelovi Pičete 85, Vatasi 45 i Butkovina 102 stanovnika.[3] Za Republike ovo selo u crkvenom pogledu pripada župi Gruda, a zaselak Vatasi župi Pločice. Utemeljenjem župe Mrcine 1731. sva četiri naselja pripala su novoj župnoj zajednici. Niža muška pučka škola u selu spominje se prvi put 1840., ali će zbog nedostatka prostora, školovanih učitelja i pitanja financiranja uskoro biti zatvorena.[4] Katastarska općina Dubravka prema provjeri zemljišta 1837. obuhvaća 927 hektara, 37 ara i 31 metar četvorni površine.[5] Zemlja je uglavnom crljenica ispunjena vrtačama i docima. Tada je 75% zemlje bilo neobrađeno, 23% obrađeno, a 2% se odnosilo na putove, potoke, vode, površine koje pokrivaju stambene i gospodarske zgrade itd. Na oranicama se najviše sijala pšenica, ječam, zob, kukuruz, crveni sijerak, bob i grahorica. Na čistim pašnjacima najviše su zastupljeni vinova loza i masline.

Prehrana stanovništva se obično sastojala od ječmenog i kukuruznog kruha ili pak onog od crvenog sijerka (rjeđe od pšenice), rijetko svježeg, a više slanog mesa, zelja začinjenog maslinovim uljem i dodataka (luk, kapula, soljene masline i slani sir). U vrtovima oko kuća uzgaja se verzot, karfiol, blitva, ponešto smokava, bresaka, trešanja i rjeđe limuna. Stanovništvo oko dva puta tjedno ide na sajam u Cavtat ili u Dubrovnik, te najčešće prodaje vino, a kupuje stoku i vunu. Godine 1837. u selu je zabilježeno 390 koza, 337 ovaca, 192 svinje, 55 volova, 33 mazge, 15 magaraca, 3 krave i 1 konj.

Tijekom Domovinskog rata Dubravku je bila okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata mjesto je u cjelosti obnovljeno.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je u Dubravci nerazvijeno, a jedina grana gospodarstva je poljoprivreda.

Stanovništvo

U Dubravci, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 295 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[6].


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[7]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Šport

Vanjske poveznice

Literatura

  • 1. Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.

Izvori

  1. HINA/Laudato/E.D.: Lokalitet sv. Barbare sa stećcima na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, laudato.hr, 22. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
  2. Radoslav Grujić, Kaznačine u Konavlima XVI veka, Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o sedamdesetoj godišnjici života, Dubrovnik 1931., str. 93.-94.
  3. Zdravko Šundrica, Popis stanovništva dubrovačke republike iz 1673/74. godine, "Arhivski vjesnik", 1959., 431.-432.
  4. Schematismo dell'imperial regio governo della Dalmazia per l'anno 1840, 174. i Manuale provinciale della Dalmazia per l'anno 1848, 208.
  5. Arhiv Republičke geodetske uprave SRH Split, Operat porezne procjene općine Mrcine iz 1844.
  6. Popis stanovništva 2011. godine
  7. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

Predložak:Naselja u sastavu Općine Konavle