More actions
| Beočin | |
|---|---|
| Беочин | |
 Stambeni blok Cara Dušana | |
| Država |  Srbija |
| Pokrajina |  Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Površina | |
| • Ukupna | 35,6 |
| Koordinate | 45°11′N 19°43′E / 45.183°N 19.717°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| • Entitet | 7.839[1] (226/km2) |
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Stranica | www.beocin.rs |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Srbija" does not exist. | |
Beočin (srp. Беочин, mađ. Belcsény, nje. Beotschin) je grad i općina u Južno-bačkom okrugu u Srbiji. Po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 8058 stanovnika.
Zemljopis
Iako se općina Beočin nalazi u Južno-bačkom okrugu, teritorij općine se ne nalazi u Bačkoj, već u Srijemu, ali zbog neposredne blizine regionalnog centra, Novog Sada (oko 15 km), se svrstava u Bački okrug. Mjesto se nalazi u sjevernom Srijemu, na obroncima Fruške gore i desne strane Dunava.
Povijest
Naselje na sadašnjem području Beočina se prvi put spominje u 18. stoljeću. Između 1860. i 1867. u Beočinu je građena cementara, koja je zapravo prva tvornica cementa u Hrvatskoj.[2] Početkom 20. stoljeća nastalo je i naselje za radnike. Poslije Drugog svjetskog rata Beočin se širi na istok, pa postaje sve važniji centar za okolna sela.
Upravna organizacija
Vidi Beočin (općina).
Crkvena upravna organizacija
Beočinska rimokatolička župa je osnovana 1979., no to se radilo o obnovi nekadašnje župe koja je postojala još u 15. stoljeću. Upravno pripada Srijemskoj biskupiji.
Stanovnici
1991. je u ovom gradiću živjelo 7873 st., od čega 3962 Srba, (50,4%), 1613 izjašnjenih kao Jugoslavena (20,5%), 755 Roma (9,6%), 619 Hrvata (7,9%), 209 Mađara (2,7%), 107 Crnogoraca, 93 Slovaka, 69 Slovenaca, 42 Muslimana, 34 Makedonaca, 21 Nijemac, 19 Rusin, 16 Albanaca te ostalih.
2002. je u ovom gradiću živjelo 8058 st., od čega 4695 Srba (58,3%), 1019 Roma (12,6%), 693 izjašnjenih kao Jugoslavena (8,6%), 507 Hrvata (6,3%), 182 Mađara (2,3%), 96 Slovaka, 75 Slovenaca, 56 Crnogoraca, 25 Rusina, 24 Nijemca, 21 Musliman, 19 Makedonaca, 16 Albanaca i ostalih.
Poznate osobe
- Darko Baštovanović, visoki dužnosnik hrv. manjine u Srbiji
Gradovi pobratimi
Izvori
- Glas Koncila Čerević i Beočin, 17. studenoga 2008.
Izvori
- ↑ Popis stanovništva 2011.
- ↑ Hrvatska enciklopedija III., Zagreb 1942, str. 670