Slobodno zidarstvo u Austriji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 709501 od 15. ožujak 2026. u 12:42 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 168 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velike lože u Austriji[a]
Velike lože Broj loža
Velika loža Austrije 80
Austrijska federacija "Le Droit Humain" 28
Veliki orijent Austrije 11
Velika liberalna loža Austrije 10
Velika masonska loža Austrije[b] 6
Velika loža "Humanitas" Austrije 3
Opći slobodnozidarski red "Hermetica" 3
Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg Velika loža Francuske 3

Predložak:SZsidebar Slobodno zidarstvo u Austriji djeluje od sredine 18. stoljeća. Prvu austrijska loža slobodnih zidara osnovana je 1742. godine u Beču. Ipak prva autrijska velika loža osnovana je tek 1784. Nakon zabrane od strane Habsburške Monarhije 1794. godine, slobodno zidarstvo na području današnje Autrije bilo dozvoljeno tek 1918. poslije raspada Austro-Ugarske.

Danas u Austriji djeluje regularna Velika loža Austrije i nekoliko liberalnih, odnosno mješovitih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velike lože Francuske, imaju svoje lože u Austriji.

Povijest

Prve lože slobodnih zidara na području Habsburške Monarhije pojavile su se u prvoj polovici 18. stoljeća. Godine 1731. Franjo Stjepan Lotarinški, suprug Marije Terezije i budući car Franjo I., primljen je u slobodno zidarstvo u Hagu, što je pridonijelo širenju slobodnog zidarstva među aristokracijom i obrazovanim slojevima Monarhije. Prva loža u Beču, Loža "Tri počela" (njem. Loge Zu den drei Kanonen), osnovana 1742. godine pod okriljem pruske Velike lože "Tri globusa".[1] U njenim redovima nalazili su se brojni plemići i ugledni državni službenici. Unatoč početnim uspjesima, vlasti su povremeno reagirale represivno; već 1743. vojska je upala na jedan sastanak lože i privremeno uhitila prisutne članove.[2]

Tijekom druge polovice 18. stoljeća broj loža u austrijskim zemljama znatno se povećao. U Beču je do kraja stoljeća djelovalo više različitih loža i slobodnozidarskih sustava, dok su lože postojale i u drugim gradovima poput Graza, Linza, Salzburga i Innsbrucka. Vrhunac razvoja austrijskog slobodnog zidarstva povezuje se s razdobljem vladavine cara Josipa II. U tom su razdoblju lože okupljale mnoge ugledne predstavnike intelektualnog života, među kojima su bili reformatori, znanstvenici i umjetnici. Posebno se isticala bečka Loža "Istinska harmonija" (Loge Zur wahren Eintracht), koju je vodio Ignaz von Born i koja je djelovala kao važan centar prosvjetiteljskih ideja. U njezinom su radu sudjelovali brojni kulturni i znanstveni djelatnici, a s tom se ložom povezuje i Wolfgang Amadeus Mozart. Godine 1784. osnovana je Velika zemaljska loža Austrije, koja je koordinirala rad brojnih loža u različitim dijelovima Habsburške Monarhije. Međutim, već 1785. car Josip II. donio je regulativu kojom je znatno ograničio djelovanje slobodnog zidarstva. Broj loža smanjen je, a njihovo djelovanje stavljeno pod stroži nadzor državnih vlasti. Ova reforma dovela je do gašenja mnogih loža i slabljenja slobodnozidarskog života.[2]

U razdoblju vladavine cara Franje II. krajem 18. i početkom 19. stoljeća slobodno zidarstvo bilo je gotovo potpuno ugašeno. Vlasti su, pod utjecajem straha od revolucionarnih ideja nakon Francuske revolucije, pojačale nadzor nad tajnim društvima, a državnim službenicima bilo je zabranjeno članstvo u takvim organizacijama. Kao posljedica toga su lože postupno prestale s radom. Kratkotrajni pokušaj obnove slobodnog zidarstva dogodio se tijekom revolucionarne 1848. godine, kada je u Beču ponovno otvorena Loža "Sveti Josip" (Loge Zum heiligen Josef). Međutim, političke promjene i represija vlasti ubrzo su onemogućile njezin daljnji rad.[2]

U drugoj polovici 19. stoljeća austrijski su slobodni zidari pronašli zaobilazno rješenje za zabrane koje su vrijedile u austrijskom dijelu Monarhije. Budući da je u Ugarskoj slobodno zidarstvo bilo dopušteno, mnogi su Austrijanci pristupali ložama pod Velikom simboličkom ložom Ugarske, a u Beču i drugim gradovima osnivali su organizacije koje su formalno djelovale kao kulturna ili dobrotvorna društva. Ove su organizacije bile poznate kao granične lože. Jedna od najvažnijih bila je Loža "Humanitas", osnovana 1871. godine. Takve su lože tijekom desetljeća razvile opsežnu filantropsku i socijalnu djelatnost, osnivajući različite humanitarne ustanove, dječje domove i društvene organizacije.[2]

Raspadom Austro-Ugarske 1918. godine otvorena je mogućnost nesmetanog organiziranja slobodnog zidarstva u novoj austrijskoj državi. Bečke lože tada su odlučile osnovati vlastitu veliku ložu. Dana 8. prosinca 1918. konstituirana je Velika loža Beča, a njezin prvi veliki majstor postao je Richard Schlesinger. U razdoblju između dva svjetska rata broj loža postupno je rastao, a početkom 1930-ih Velika loža Beča obuhvaćala je dvadesetak loža s oko 1800 članova. U međuratnom razdoblju austrijsko slobodno zidarstvo naglašavalo je humanističke i pacifističke ideale. Velika loža sudjelovala je u međunarodnim inicijativama za mir, podržavala ideju paneuropske suradnje te sudjelovala u osnivanju organizacija koje su promicale ljudska prava i međunarodno razumijevanje.[2]

Do početka 1930-ih slobodno zidarstvo u Austriji ponovno je bilo organizirano i institucionalno stabilizirano. Međutim, politička situacija u zemlji ubrzano se pogoršavala. Nakon uspostave autoritarnog režima 1934. godine slobodno zidarstvo je zabranjeno. Lože su bile raspuštene, a njihova imovina konfiscirana. Time je prekinut organizirani rad austrijskih slobodnih zidara koji se razvijao od završetka Prvoga svjetskog rata. Nakon Anschlussa Austrije i uključenja zemlje u nacističku Njemačku 1938. godine represija se dodatno pojačala. Nacionalsocijalistički režim smatrao je slobodno zidarstvo ideološkim neprijateljem te ga je povezivao s liberalnim, demokratskim i židovskim političkim krugovima. Slobonozidarske organizacije bile su potpuno ukinute, njihova arhiva i imovina zaplijenjene, a mnogi članovi bili su proganjani, zatvarani ili prisiljeni na emigraciju. Tijekom tog razdoblja slobodnozidarski rad u Austriji bio je potpuno onemogućen.[3]

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata i ponovne uspostave austrijske državnosti 1945. godine započeo je proces obnove slobodnog zidarstva. Preživjeli članovi nekadašnjih loža okupili su se kako bi obnovili organizacijski kontinuitet i ponovno uspostavili rad slobodnozidarskih organizacija. U Beču je ponovno konstituirana Velika loža Austrije, koja je postala središnja institucija austrijskog slobodnog zidarstva. Obnova je u početku bila otežana zbog ratnih razaranja, gubitka članstva i političke nestabilnosti, ali se tijekom poslijeratnih desetljeća slobodnozidarski rad postupno stabilizirao.[3]

U drugoj polovici 20. stoljeća Velika loža Austrije razvila je mrežu loža u različitim austrijskim gradovima te uspostavila odnose s brojnim međunarodnim slobodnozidarskim organizacijama. Austrijsko slobodno zidarstvo ponovno je postalo dio međunarodne slobodnozidarske zajednice, a njegove su lože sudjelovale u različitim humanitarnim, kulturnim i obrazovnim inicijativama.[3]

Regularna velika loža

Datoteka:Glo logo.png
Velika loža Austrije, osnovana 1918.

Velika loža Austrije (njem. Großloge von Österreich), skraćeno GLvÖ,[4] je regularna austrijska velika loža osnovana u prosincu 1918. godine u Beču. Za vrijeme nacističke aneksije (1938. – 1945.) rad velike lože je bio zabranjen. Danas ima više od 3.800 članova u 80 loža od kojih se 54 nalazi u Beču a preostalih 26 u ostalih osam saveznih država, i to šest u Grazu, četiri u Klagenfurtu, po tri u Innsbrucku i Salzburgu, po dvije u Linzu i Sankt Pöltenu, te po jedna u Villachu, Kremsu na Dunavu, Mödlingu, Gmundenu, Rušti i za Vorarlberg. Ujedinjena velika loža Engleske je 1930., a nakon zabrane i 1952. godine, priznala ovu veliku ložu kao regularnu.[5]

Liberalne velike lože

<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>

Datoteka:Goo-logo.jpg
Veliki orijent Austrije, osnovan 1985. godine
Datoteka:Humanitas-Austrija.png
Velika loža "Humanitas" Austrije, osnovana 1972.

U Austriji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju.

Austrijska federacija "Le Droit Humain" (Le Droit Humain – Föderation Österreich) je austrijski ogranak istoimenog međunarodnog reda za muškarce i žene.[6] Ovaj međunarodni red u Austriji čiji je primarni obred Drevni i prihvaćeni škotski obred. djeluje u dva navrata, od 1922. do zabrane 1938. godine te nakon 1955.[7][8][9]

  • Prva loža "Le Droit Humain" je osnovana u Beču 1922. godine, i to Loža "Povjerenje" (Loge Vertrauen) br. 756. Nakon nje, 1928. godine osniva se još jedna loža u Beču, Loža "Harmonija" (Loge Harmonie) br. 900. Deset godina kasnije dolazi zabrana slobodnog zidarstva uspostavom nacističkog režima.[10][7]
  • Nakon sloma nacističkog režima (1945.), prva austrijska "Le Droit Humain" loža ("Harmonija") uspostavljena je 1955. pod okriljem Nizozemske federacije. Dvije godine kasnije ova lože je prešla u Njemačko-austrijsku jurisdikciju (Deutsch-Österreichische Jurisdiktion). Tijekom 1980-ih osnivaju se nove lože što je rezultiralo uspostavom Austrijske jurisdikcije 1991. godine. Konačno, Austrijska federacija je uspostavljena u listopadu 1994. godine. Primarni obred je Drevni i prihvaćeni škotski obred.[10] Godine 2024. u Austriji je pod okriljem Austrijska federacija djelovalo oko 670 članova podijeljenih 28 loža, od toga su njih 19 u Beču, po dvije bile u Grazu i Klagenfurtu, te po jedna u Sankt Pöltenu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku te za Vorarlberg.[10]

Opći slobodnozidarski red "Hermetica" (Universaler Freimaurerorden Hermetica)[11] mješovita je velika loža utemeljena 1960. godine u Beču. Kao i Velika loža "Humanitas" osnovana je od bivših članova "Le Droit Humain". Pod svojim okriljem ima tri lože: "Fama Fraternitatis", "Dao Stellaris" te "Pero i Maat" (Loge Zur Feder der Ma'at). Dijeli burnu povijest s Velikom ložom "Humanitas".[12]

Velika loža "Humanitas" Austrije za muškarce i žene (Großloge Humanitas Austria für Männer und Frauen) mješovita je velika loža utemeljena 1972. godine u Beču. Osnovana je pod nazivom Austrijski red "Humanitas" miješanog slobodnog zidarstva za muškarce i žene (Österreichische Orden Humanitas für die gemischte Freimaurerei für Männer und Frauen) a 1978. je usvojila današnji naziv. Proizašla je iz Lože "Lux Danubiana" koja je osnovana pod okriljem Velike lože za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas" 1960. godine od bivših članova "Le Droit Humain". Pod svojim okriljem ima tri lože: "Lux Danubiana", "Da Vincijev kod" (Loge Codex Da Vinci) te "Put u svjetlost" (Loge Weg im Licht). Primarni obred je Drevni i prihvaćeni škotski obred.[13] Članica je dva međunarodna saveza, CLIPSAS-a te Unije Catena, čija je osnivačica.[14][15][7] Dijeli burnu povijest s Općim redom "Hermetica".[12]

Veliki orijent Austrije (Großorient von Österreich), skraćeno GOÖ,[16] je mješovita velika loža osnovana 1985. godine u Beču. Proizašla je iz Neovisne lože Beča, osnovane 1955. godine od strane bivših članova Velike lože Austrije koji su počeli raditi po principima liberalnog i adogmatskog slobodnog zidarstva. Član je nekoliko međunarodnih saveza, između ostalih i CLIPSAS-a, čiji je suosnivač, i Alijanse masona Europe.[14][17] Ima oko 200 članova u 11 loža, od toga osam je u Beču te jedna u Innsbrucku, dok u bugarskom glavnom gradu Sofiji rade dvije lože.[7]

Velika liberalna loža Austrije (Liberale Großloge von Österreich), skraćeno LGLÖ,[18] je mješovita velika loža osnovana 2007. godine u Beču. Osnovale su tri lože koje su se povukle iz Velikog orijenta Austrije.[7] Pod svojim okriljem ima 10 loža.[18] Članica je dva međunarodna saveza, CLIPSAS-a i AACEE.[14][19][20]

Tradicionalne velike lože

<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>

Datoteka:GrosslogeAASR.png
Velika loža d.p.š.o. Austrije, osnovana 2013. godine

U Austriji danas djeluje nekoliko drugih velikih loža tradicionalnog ustroja. Velika loža Austrije jedina je regularna velika loža.

Velika loža Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije (Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich)[21] tradicionalna je velika loža osnovana 9. lipnja 2013. godine uz pomoć Velike lože Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda i Velike lože Francuske.[22] Primarni obred je Drevni i prihvaćeni škotski obred. Članica je međunarodnog saveza CIGLU.

Velika masonska loža Austrije[b] (Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus)[24] tradicionalna je velika loža. Pod svojim okriljem ima šest loža, i to: "Hohensalzburg" u Salzburgu, "Sol Invictus" u Villachu, "Viribus Unitis" u Linzu, "Joseph Haydn" u Beču, "Ostarrichi" u Sankt Pöltenu te "Fischer von Erlach" u Grazu. Primarni obred je Drevni i prihvaćeni škotski obred. Članica je međunarodnog saveza CGLEM.[23][25]

Velika suverena loža Austrije (Souveräne Großloge von Österreich), skraćeno SGLÖ,[26] je tradicionalna velika loža osnovana 2016. godine u Beču od strane tri bečke lože, "Mozart" (2014.), "Beethoven" (2015.) i "Haydn" (2016.).[c] Primarni obred je Drevni i prihvaćeni škotski obred.[27] Članica je međunarodnog saveza SOGLIA.[28]

Velika regularna loža Austrije (Reguläre Großloge von Österreich), skraćeno RGLÖ,[29] tradicionalna je velika loža osnovana 7. lipnja 2019. godine u Beču. Osnovale su je tri bečke lože, "Vindobona" br. 1, "Transilvanija" (Loge Siebenbürgen) br. 2 i "Franjo Stjepan" (Loge Franz Stephan).[30] Članica je međunarodnog saveza SOGLIA.[31]

Velika loža slobodnih zidara Austrije (Großloge der österreichischen Freimaurer) tradicionalna je velika loža osnovana 2025. godine od loža koje su u Austriji radile pod okriljem Velike lože Francuske. Članica je međunarodnog saveza CIGLU (u statusu promatrača).[32]

Inozemne velike lože u Austriji

Pored austrijskih velikih loža, u Austriji djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

Poznati slobodni zidari

Članovi loža u autrijskim gradovima bili su:

Vidi još

Bilješke

  1. ↑ Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Hrvatskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.
  2. ↑ 2,0 2,1 Službeni naziv bi bio "Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda", no zbog sličnosti naziva s drugom velikom ložom koristi se prijevod s engleskog naziva u CGLEM-u.[23]
  3. ↑ Lože su ponijele nazive po skladateljima Wolfgangu Amadeusu Mozartu, Ludwigu van Beethovenu i Josephu Haydnu.

Izvori

  1. ↑ Aux Trois Canons. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Österreich bis 1932. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Österreich nach 1932. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  4. ↑ Großloge von Österreich. freimaurerei.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  5. ↑ Großloge von Österreich. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  6. ↑ Le Droit Humain Föderation Österreich. droit-humain.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Gemischte Logen in Österreich. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  8. ↑ Der Droit Humain Österreich. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  9. ↑ Der Droit Humain Österreich (DHÖ) 1923 - 2023. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  10. ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Chronik der Geschichte des Le Droit Humain. freimaurerei-droit-humain.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  11. ↑ Universaler Freimaurerorden Hermetica. freimaurer-hermetica.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  12. ↑ 12,0 12,1 Wien: "Humanitas" und "Hermetica" - eine turbulente Geschichte. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  13. ↑ Grossloge Humanitas. grosslogehumanitas.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  14. ↑ 14,0 14,1 14,2 Membres. clipsas.org 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  15. ↑ About CATENA. catena.org 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  16. ↑ Großorient von Österreich. freimaurer.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  17. ↑ EMA Members. ame-ema.eu 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  18. ↑ 18,0 18,1 Liberale Grossloge von Österreich. liberale-grossloge.org 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  19. ↑ Members of the A.A.C.E.E. aacee.eu 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  20. ↑ Die Liberale Großloge von Österreich (LGL). freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  21. ↑ Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich. grossloge.org 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  22. ↑ Die Freimaurerei Österreich-Ungarns. grossloge.org 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  23. ↑ 23,0 23,1 Grand Lodges - CGLEM. cglem.org 0. Pristupljeno 2026-01-22.
  24. ↑ Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus. aasr-austria.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  25. ↑ CGLEM. thesquaremagazine.com 0. Pristupljeno 2023-08-18.
  26. ↑ Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich. sgla.eu 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  27. ↑ Über unsere Großloge. sgla.eu 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  28. ↑ Grand Lodges. sogliasdwa.org 0. Pristupljeno 2026-03-04.
  29. ↑ Reguläre Großloge von Österreich. rgla.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  30. ↑ Gründungsakt / Act of Founding. rgla.at 0. Pristupljeno 2026-03-13.
  31. ↑ Grand Lodges of SOGLIA. soglia.org 0. Pristupljeno 2026-03-09.
  32. ↑ Welcome to a new Observer Obedience!. facebook.com 0. 29. lipnja 2025. Pristupljeno 2026-03-13.
  33. ↑ La GLDF en Europe. gldf.org 0. Pristupljeno 2026-03-14.

Vanjske poveznice

v •  • u
Slobodno zidarstvo
Bratske organizacije formirane u Ujedinjenom Kraljevstvu u 18. stoljeću
Općenito
Masonski obredi
Masonska tijela
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj
Regularno slobodno zidarstvo
Kontinentalno slobodno zidarstvo
Međunarodne organizacije
Povezano
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Slobodno_zidarstvo_u_Austriji&oldid=709501"