Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast pučanstva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. siječnja 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika.
U Austriji živi 91% Austrijanaca i 9% stranaca, ponajviše iz Turske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske i Njemačke.
Vjeroispovijest
Po vjeroispovjesti su: katolici (73%), protestanti ili evangelici (4%) i muslimani (3%).
Jezik i manjine
Službeni jezik je njemački, ali u svakodnevnici se koriste i dijalekti. U Austriji žive i nacionalne manjine od kojih su najbrojnije hrvatska, slovenska i mađarska nacionalna manjina koje upotrebljavaju i materinji jezik (npr. Hrvati u Gradišću).
Hrvatska manjina u Austriji
U Austriji živi oko 120.000 Hrvata od kojih po podacima Austrijskog zavoda za statistiku (Statistik Austria) iz 2012. godine, 56.785 posjeduje hrvatsko državljanstvo [1].
Izvori
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
| ||||||||||||||