Gioachino Rossini

PREUSMJERI Predložak:Infookvir skladatelj

Gioachino Antonio Rossini (Pesaro, 29. veljače 1792. - Passy pokraj Pariza, 13. studenoga 1868.), talijanski skladatelj.

Debitirao je 1810. godine u Veneciji komičnom operom "Bračna mjenica", u kojoj slijedi stil kasnonapuljske škole. Postepeno se oslobađa te manire i u djelima nastalim 1813. godine već ima svoj posve izgrađen stil, formiran dijelom pod utjecajem Mozarta. U razdoblju do 1823. godine skladao je za talijanska kazališta 30-ak raznovrsnih opera, a u tom periodu nastala je i njegova najpoznatija opera Seviljski brijač, remek-djelo talijanskog buffo-stila. Od 1824. godine angažiran je u Parizu kao direktor Talijanskog kazališta, a dobiva i zvanje kraljevskog skladatelja i inspektora pjevanja u Francuskoj. U zenitu stvaralačkih snaga i na vrhuncu slave prestao je sa skladanjem opera, a do kraja života, i u drugim glazbenim vrstama, dao je malo: zbirka arija i dvopjeva "Muzičke večeri", "Stabat Mater", "Malu svečanu misu" i nekoliko prigodnih vokalnih djela.

Anegdota o Rossiniju

Jednom je jedna gospođa upitala Rossinija:

„Gospodine, kako da vas zovem: "Maestro", "Veliki" ili "Bog glazbe".”

Rossini joj je odgovorio:

„Zovite me: Mali zeko.”

Što je Rossini želio time reći? On podrazumijeva istodobno i svoju glazbu, koja je brza i naizgled izgleda kao mali zeko.

Djela

"Bračna mjenica",
"William Tell",
"Seviljski brijač",
"Turčin u Italiji",
"Elizabeta, kraljica Engleske",
"Otelo",
"Pepeljuga",
"Kradljiva svraka",
"Mojsije u Egiptu",
"Bagdadski kalif",
"Talijanka u Alžiru".