Portal:Povijest/Izabrani članak/46, 2007.
Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.
Kad se pogleda malo dalje u prošlost, jasno se može vidjeti da uzroci za planiranje i izvođenje Sarajevskog atentata leže još u godini 1878., točnije u odlukama donešenim na Berlinskom kongresu. Na ovom kongresu velikih europskih sila, sazvanom radi revizije Mira u San Stefanu, odlučeno je između ostalog, petom točkom sporazuma, da Austro-Ugarska ima pravo okupirati Bosnu i Hercegovinu na trideset godina. Teritorije su formalno i dalje bile turski vazal ali pod očiglednom kontrolom Austro-Ugarske. Za razliku od Bosne i Hercegovine, Srbiji i Crnoj Gori su na Kongresu potvrđene nezavisnost što je doprinijelo ogorčenju srpskog stanovništva u Bosni. Ali u tom trenutku, nije bilo većih organiziranja...