Prenj (Stolac, BiH)
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u BiH
Prenj je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Prenj je smješten na pola puta između Čapljine i Stoca. u mjestu se nalazi crkva sv. Mihovila koju vodi župnik don Anđelko Planinić. Crkva je renovirana uz pomoć donatora iz Italije. U sklopu crkve je i vrtić koji su otvorili župljani. Zaštitnik župe Prenj je sv. Mihovil, a župljani slave još i Veliku Gospu 15. kolovoza. Svake godine mještani tradicionalno organiziraju Malonogometni turnir ˝Ilija Jerinić˝, koji se igra u susret Velikoj Gospi.
U selu djeluje i HKUD Prenj koje je izdalo nosač zvuka pod nazivom Kućo stara.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
| Prenj | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 457 (57,84%) | 458 (58,34%) | 479 (58,91%) | |||
| Muslimani | 288 (36,45%) | 279 (35,54%) | 287 (35,30%) | |||
| Srbi | 41 (5,18%) | 39 (4,96%) | 44 (5,41%) | |||
| Jugoslaveni | 0 | 9 (1,14%) | 2 (0,24%) | |||
| ostali i nepoznato | 4 (0,50%) | 0 | 1 (0,12%) | |||
| ukupno | 790 | 785 | 813 | |||
Popis 2013.
| Prenj | ||||||
| godina popisa | 2013.[2] | |||||
| Hrvati | 417 (60,96%) | |||||
| Bošnjaci | 251 (36,70%) | |||||
| Srbi | 16 (2,34%) | |||||
| ostali i nepoznato | 0 | |||||
| ukupno | 684 | |||||
Župa Dubrave
Podrobniji članak o temi: Dubrave (katolička župa)Povijesna župa Trebinjsko-mrkanske biskupije osnovana je 1704. kao župa Dubrave. Njeno prvobitno područje bilo je područje nekadašnje župe Dobrane, a koje je ostalo pod turskom vlašću nakon Karlovačkog mira. Osim što je teritorijalno bila najveća, već je popisom iz 1733. župa Dubrave bila najbrojnija u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Isti status zadržala je i kroz 18. i kroz 19. stoljeće. Tako se, prema popisu obitelji i njihovih članova iz 1829., u sastavu župe nalazilo 56 naselja u kojma 280 katoličkih obitelji s 1878 članova.[3]
Prema izvješću o župi iz 1751. biskupa Sigismunda Tudišića, župa Dubrave imala je 1120 vjernika, a navodi se i popis mjesta koja pripadaju župi, i to:[4]
- Gornje Hrasno: Čavaš, Pobrđe, Prisoje, Glumina, Previš i dio Hutova
- Donje Hrasno: Brštanica, Cerovo, dio Dobrana, Doljani, Dubravica, Sjekose, Dašnica, Ljutosjer i Crnoglav.
- Bjelojevići, Riđica, Kruševo, Poplat, Njivice, grad Stolac, Bitunja, Ošanići, Kremenac, Greda, Pješivac, Ljubljenica, Ljuca, Bivolje Brdo, Hotanj, Riječice, Kozice, grad Počitelj i Čeljevo.
Crkvene podjele tijekom vremena su smanjivale ovu župu osnivanjem novih na njenom području. Tako je 1761. osnovana župa Hrasno, a 1863. odcijepljen je veći dio naselja buduće župe Stolac. Župa Gabela je odcijepljena 1874., zajedno s naseljima Dračevo, Čeljevo, Doljani i Klepci, 1891. župa Blagaj, a 1899. župa Nevesinje. Župa Rotimlja odcijepljena je 1917., župa Domanovići 1969. te župa Aladinići 1977. Pod imenom Dubrave župa je postojala sve do kraja 19. stoljeća, kada joj je ime promijenjeno prema sjedištu župe - Prenju i pod tim imenom postoji i danas.[5]
Poznate osobe
- don Damjan Raguž
Literatura
- Povijesne okolnosti osnutka i osnutak župe Dubrave u Trebinjskoj biskupiji prije 300 godina, dr. sc. don. Milenko Krešić, Croatica Christiana periodica, Vol. 30 No. 57, lipanj 2006.(pristupljeno 23. prosinca 2017.)
- dr. Marinko Marić: Matične knjige župe Dubrave 1708.-1946.: izgubljeni svjedoci naše prošlosti Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe, Vol. 26 No. 1, listopad 2015. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
Izvori
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 25. svibnja 2019.
- ↑ Marić, str. 301.
- ↑ Krešić, str. 126.-127.
- ↑ Marić, str. 303.
Vanjske poveznice
| |||||||
