Radom

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 624446 od 14. rujan 2025. u 00:13 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Radom
Pogreška pri izradbi sličice:
Ulica Zerowskiego
Ulica Zerowskiego
Grb Radoma
Grb
Koordinate: 51°23′N 21°10′E / 51.383°N 21.167°E / 51.383; 21.167
Država Datoteka:Flag of Poland.svg Poljska
Vojvodstvo Datoteka:POL województwo mazowieckie flag.svg Mazovjecko
Osnivanje 13. stoljeće
Status grad 1364.
Vlast
 - Gradonačelnik Radosław Witkowski
Površina
 - Ukupna 111,7 km²
Stanovništvo (2014.)
 - Grad 217.834[1]
 - Gustoća 1950 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 371.000
Poštanski broj 26-600 do 26-618
Pozivni broj +48 48
Službena stranica www.radom.pl
Zemljovid

Radom grad je u središnjoj Poljskoj u Mazovjeckom vojvodstvu

Povijest

Izvorno naselje datira iz 8. i 9. stoljeća. Bilo je to rano srednjovjekovni grad u dolini rijeke Mleczne (otprilike na mjestu današnjeg Starog grada). Oko druge polovice 10. stoljeća, pretvoren je u utvrđeni grad koji se zvao Piotrówka.

Radom je osnovan 1340., ime mu dolazi od drevnog slavenskog imena Radomira i Radom znači grod (grad), koja pripada Radomiru. Grad je pripadao Vojvodstvu Sandomierz (dio Malopoljske) dijelu Kraljevine Poljske, kasnije Poljsko-Litavskoj Uniji. Važno je središte uprave, gdje je smještana kruna Vijeća, a gdje je potpisan Pakt Vilniusa i Radoma. U kraljevskom dvorcu u Radomu osnovan je Sejm.

Tijekom povijesti grad je bio dio Austrijskog carstva (kao dio Zapadne Galicije), a tek 1918. postao je dio Poljske.

Do Drugog svjetskog rata, poput mnogih drugih gradova u međuratnoj Poljskoj, ima značajnu židovsku populacije. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupne populacije od 28.700, Židovi činili 11.200 (~ 39% posto)[2]

Gradovi prijatelji

Galerija slika

Vanjske poveznice

Izvori

  1. GUS, stanje iz 30.06.2014
  2. Joshua D. Zimmerman, Poles, Jews, and the politics of nationality, Univ of Wisconsin Press, 2004, ISBN 0-299-19464-7, Google Print, p.16
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web