Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nixonov posjet Kini 1972.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 56184 od 24. kolovoz 2021. u 07:23 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Richard Nixon i Zhou Enlai drže govor

Nixonov posjet Kini 1972. je prvi potez u formalnoj normalizaciji odnosa između SAD-a i Narodne Republike Kine. Ovo je ujedno i prvi put da je jedan predsjednik SAD-a posjetio NR Kinu, koju je SAD smatrao jednim od najvećih neprijatelja. Od 21. do 28. veljače američki predsjednik Richard Nixon, posjetio je kineske gradove Peking, Hangzhou i Shanghai.

U srpnju 1971., Nixonov Savjetnik za državnu sigurnost Henry Kissinger tajno je posjetio Peking, na putu za Pakistan, te dogovorio sve za posjet predsjednika Nixona. Skoro odmah nakon dolaska u Peking, Nixon je pozvan na sastanak s Mao Zedongom koji je gotovo umro 9 dana prije dolaska predsjednika Nixona (to Amerikanci tada nisu znali), no osjećao se dovoljno zdrav da se sastane s Nixonom. Državni tajnik William P. Rogers nije bio na sastanku, a jedini Amerikanac koji je prisustvovao susretu dvaju vođa bio je član Vijeća državne sigurnosti (kasnije američki veleposlanik u Kini) Winston Lord. Kako ne bi osramotio Rogersa, Lord je izbačen sa svih službenih fotografija sastanka.[1]

Nixon je tijekom posjeta imao puno sastanaka s kineskim premijerom Zhou Enlaiem, a ti sastanci su uključivali i posjete Kineskom zidu, te gradovima Hangzhouu i Shangaiu. Po završetku posjeta, SAD i NR Kina su izdali Šanghajski Communiqué, dokument koji je iznio poglede dvaju zemalja o vanjskoj politici i postao baza za kinesko-američke odnose. U priopćenju obje nacije su obećale da će težiti ka potpunoj normalizaciji odnosa dvaju zemalja. SAD je također priznao da Kinezi s obje strane Tajvanskog prolaza podupiru ideju da postoji samo jedna Kina, te da je Tajvan dio Kine. Nixon i američka vlada potvrdili su želju da se tajvansko pitanje riješi na miran način, što je podržala i sama Kina. Ta izjava je SAD-u i Kini omogućila da privremeno stave sa strane "ključno pitanje koje ometa normalizaciju odnosa"[2] oko političkog statusa Tajvana te da otvore trgovinu i ostale konakte. No, SAD je nastavio diplomatske odnose sa Tajvanom sve do 1979. kada je raskinuo te odnose i uspostavio potpune diplomatske odnose s NR Kinom.

Sastanak u medijima i kulturi

Izvori

Daljne informacije

Margaret MacMillan, Nixon & Mao: The Week that Changed the World, Random House 2007. [1]

RN: The Memoirs of Richard Nixon, Grosset & Dunlap 1978.

William Burr, The Kissinger Transcripts, New Press 1999.

James Mann, About Face, Knopf 1999.

Patrick Tyler, A Great Wall, Public Affairs 1999.

Vanjske poveznice