Hortobágy

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 557518 od 18. travanj 2025. u 02:36 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nacionalni park Hortobágy
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Hortobágy
Datoteka:Flag of Hungary.svg Mađarska


Lokacija Hortobágyja u Mađarska
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/474 UNESCO

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobágy je dio Velike mađarske ravnice (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobágy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet grla", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest

Pusta Hortobágy se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj.[2]

Nacionalni park Hortobágy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

Izvori

  1. Nominacija za upis na UNESCO-v popis, Ministarstvo okoliša republike Mađarske, 1999., str. 4.-5. (PDF)
  2. • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  • Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske poveznice