Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šćedro

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 5461 od 9. srpanj 2021. u 07:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Šćedro
Podatci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Nastane
Površina 8,37[1] km2
Obalna crta 26,135[1] km
Broj stanovnika izmjenjivo

Otok Šćedro i Lukavci

Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru. Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od Korčule - Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno su hridi Lukavci - 2 hridi oko 3 km zapadno od Šćedra.

Na otoku ljeti živi otprilike 30 ljudi, a zimi oko 15. Nekad su na otoku bila primorska naseljena mjesta Lovišće, Srida i Rake (zaljev Lovišće), Mostir/Moster u uvali Mostir, i Nastane odnosno selo Stan u unutarnjem dijelu otoka. Danas selo Nastane ima samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine. Na otoku su i 4 restorana. Od kulturnih objekata, na otoku se nalaze ostatci dominikanskog samostana.[2]

Otok nema struje ni vode pa se koriste gustirne kojim se svake godine provjerava kakvoća vode, a za struju se koriste agregati i solarna struja.

U Rakama je bila villa maritima, danas na dnu uvale Raka.[3]

Na južnoj strani otoka se nalazi krilo aviona iz drugog svj. rata, a trup aviona je malo dublje u moru.

Prema povijesnim zapisima, otok se prije zvao Torkola.

Šćedro ima nešto vlažniju klimu nego sjeverniji Hvar, zbog čega je u prošlosti na Šćedru jako dobro uspijevala pšenica.[4]

Uvale otoka Šćedra poznata su sidrišta i sigurne luke još od starog vijeka. U pomorju otoka Šćedra vodile su se poznate bitke iz doba starog Rima, poput one između Pompeja i Cezara 49. pr. Krista. Tragovi bitke nalaze su u morskim dubinama oko Šćedra.[4] Danas je zaštićen kao park prirode.[4]

Izvori

Dr.Niko Duboković Nadalini:

  • Otok Šćedro (privredno-geografski položaj)
  • Mostir na otoku Šćedru;
  • "Ecclesia in mari" na Šćedru

Zapisi o Zavičaju,svezak II,Jelsa 1970

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Šćedro.



Nedovršeni članak Šćedro koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj