Wikipedija:Tehnička strana wikipedije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 534914 od 30. ožujak 2025. u 05:24 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Razlog uspjeha Wikipedije

Wikipedija je otvoreni CMS (Content Management System - sustav za upravljanje sadržajem), kojem je najveća razlika u odnosu na slične sustave što omogućuje promjenu sadržaja i neprijavljenim, odnosno neregistriranim suradnicima. Većina takvih sustava se striktno pridržava suradničkih prava, tj. suradnik mora biti prijavljen na sustav, i da bi promijenio neki sadržaj (članak na wikipediji) mora imati odgovarajuće privilegije. Tu razliku slobodno možemo proglasiti razlogom uspjeha Wikipedije: nije se potrebno registrirati, čak nije potrebno niti znati išta o wiki(p|m)edia formatiranju teksta da bi se uredio postojeći/napisao novi članak. Dovoljno je kliknuti Uredi kôd, napisati tekst, kliknuti Sačuvaj stranicu i to je to. Može li biti jednostavnije?


Softver i sklopovlje Wikipedije

Sklopovlje wikipedije čine PC računala u 19" formatu za ugradnju u serverske ormare, u ovom trenutku njih 106, 69 na Floridi, 3 u Francuskoj, 11 u Amsterdamu, a 23 daje Yahoo!.

Softver je slijedeći:

Struktura sustava

  • 8 MySQL poslužitelja - (1 je master, 6 ih radi u slave modu, 1 je nezavisan, njegova baza se koristi za prikupljanje donacija i ostale wikimedijske poslove)

Ponekad je iz raznih razloga (preveliko opterećenje, ljudska ili hardverska greška) usporena sinkronizacija između MySQL mastera i njegovih robova, i tada se događa slijedeće: snimimo novu stranicu (kliknemo na "Sačuvaj stranicu"), a nove stranice - nema.

Zašto i kako se to dogodilo?

Kad snimimo novu stranicu, ona se snima na db master, dok kad se poslužuje stranica, ona se poslužuje s prvog db roba koji je pri ruci. Dok se ne izvrši sinkronizacija - stranice nema. Obično je sinkronizacija dovoljno brza i krajnji korisnik misli da se koristi samo jedan db poslužitelj, no kad zapne onda istina izađe na vidjelo.

Što činiti?

Dvije stvari se preporučaju:

  • Ako uređujete velike članke, radite to u nekom uređivaču teksta i često snimajte promjene. Kad budete gotovi s člankom, onda otvorite dotični članak na wikipediji. Na taj način bilo da se vaše računalo zblesira ili wikipedija, vaš rad je sačuvan.
  • 49 Apache poslužitelja - oni poslužuju stranice ulogiranim korisnicima
  • većina ostalih računala su squid-ovi, tj. cache poslužitelji, oni poslužuju stranice neulogiranim korisnicima

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web