Kukujevci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 52418 od 23. kolovoza 2021. u 10:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje

Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.

Upravna organizacija

Pripadaju općini Šid.

Povijest

Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.

Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa[1], dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.

Agresija na Hrvatsku

Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.

Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2] Ubojstva cijelih obitelji prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.[3]

Stanovnici Hrvati su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.[4]

U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]

8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.

Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.

Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarcu.

Promjena imena mjesta

Kako bi se zatro svaki trag hrvatstva u selu, novonaseljeno srpsko stanovništvo (iz Hrvatske i BiH) odlučilo je krajem 2007. godine promijeniti ime sela u Lazarevo.[1]. Čeka se još službeno odobrenje iz Beograda. Imena ulica u mjestu već su prije promijenjena, tako da više nema ulice Matije Gupca, Vladimira Nazora, Maršala Tita i dr., već su preimenovane u ulice cara Lazara, Miloša Obilića, srpskih vladara, svetog Save i vojvode Putnika.

Stanovništvo

Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je 1991. godine živilo 89,07% Hrvata[5].

Poznati Kukujevčani

Izvori

  1. 1,0 1,1 Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007. (u pismohrani archive.org 8. studenoga 2007.)
  2. 2,0 2,1 Radio Subotica na hrvatskom Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.
  3. Zlatko Pinter (23. travnja 2020.). "Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević". http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/57274-prije-28-godina-oteta-i-ubijena-hrvatska-obitelj-matijevic Pristupljeno 23. travnja 2020. 
  4. (srp.) "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 9 srpnja 2007  Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
  5. Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004. (u pismohrani archive.org 14. srpnja 2004.)

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Naselja u sastavu Općine Šid