Monte Albán

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 497883 od 30. travanj 2022. u 15:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Monte Albán (šp. za "bijela planina" ili la Montana Sagrada, tj. "sveta planina"; zapotečki: Danipaguache) je pretkolumbovski grad u Meksiku koji je bio prijestolnica zapotečke civilizacije od 500. pr. Kr.-800. godine. Smješten je na vrhu 400 metara visokog brijega s kojeg se pruža pogled na dolinu i 9 km udaljen grad Oaxaca. Osnovali su ga Olmeci oko 700. pr. Kr. ili najkasnije 500. pr. Kr.

Panorama Monte Albana sa sjeverne platforme
Panorama Monte Albana sa sjeverne platforme

Monte Albán je, zajedno s povijesnim središtem Oaxace, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine[1] kao "grad koji je doslovno isklesan u stijenama; te koji je preko 1.500 godina bio simbol svete topografije za više naroda koji su ga nastanjivali jedan za drugim: Olmeci, Zapoteci i Mixteci".

Plan Monte Albána

Povijest[uredi]

Monte Albán je cvjetao više od jednog milenija, od 500. pr. Kr. sve do 700. god. Grad je bio na vrhuncu oko 500. godine kada je imao više od 30.000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pretkolumbovskih naselja koji je imao osobine pravoga grada, a odlikovao se gustom naseljenošću i strogim urbanizmom. Najviše građevina gradi se u kasnom klasičnom periodu, odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500. pr. Kr. i doživljava procvat sve do 900. godine. Zapotečki utjecaj se najviše osjeća na 140 kamenih ploča s natpisima sa spomenika Los Danzantes, koje su kasnije korištene na drugim građevinama.

Poslije 900. god. grad je počeo propadati iz još nepoznatih razloga. U dolini Oaxaca se oko 800. javlja novo pleme, Mixteci, što dovodi do konflikata sa Zapotecima. Ovo bi mogao biti uzrok što Zapoteci napuštaju grad, a Mixteci počinju koristiti neke njihove grobnice za pokop svojih vladara. Zapoteci su ga postupno, između 800. i 900., te u potpunosti do 1200. god., napustili i otišli u Mitlu. Grad je bio gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.

Nalazište[uredi]

Ostaci Monte Albána
Monumentalno stubište između platformi

Nalaziste se prostire na 22 hektara, na 1.940 m nadmorske visine, te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, hramove, podzemne prolaze, grobnice, opservatorij i igralište za igru s loptom.

Najdojmljiviji dio ovog ceremonijalnog kompleksa je 300 m duga ulica-trg koja se pruđa od sjevera prema jugu s platformama na oba kraja, a koja je izgrađena tijekom II. razdoblja (300. pr. Kr.-100.) i nadograđivana poslije. U to vrijeme je razvijen sustav brana i kanala, vještačkih humaka i piramida.

Te su građevine okružene stotinama terasa na donjim padinama. Jedna rana građevina, tzv. "Hram plesača", sadrži bareljefe koji su poznati pod nazivom "plesači". Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani, te umiru u strašnim mukama.

Bogate grobnice su obojane freskama, a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj polutki, što ukazuje na moć i bogatstvo kulture Zapoteka. Mixtečke vladarske grobnice, građene do 14. stoljeća, su najdojmljivije. Grobnica br. 7., koja je istražena 1932. godine, je postala slavna kada je u njoj pronađeno više od 500 predmeta koji su tada prozvani "Bagom Monte Albana", a koji su sada u Državnom muzeju u Oaxaci.

  • Monte Alban iz zraka
    Monte Alban iz zraka
  • Južna platforma s Oaxacom u pozadini
    Južna platforma s Oaxacom u pozadini
  • Veliko igralište
    Veliko igralište
  • Rekonstruirana grobnica br. 7.
    Rekonstruirana grobnica br. 7.
  • Lubanja iz "Blaga Monte Albana"
    Lubanja iz "Blaga Monte Albana"

Izvori[uredi]

  1. ↑ Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Alban na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. studenog 2011.

Poveznice[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Monte_Albán&oldid=497883"