Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jesenska maslina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 491276 od 29. travanj 2022. u 15:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Jesenska maslina
jesenska maslina
jesenska maslina
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Elaeagnaceae
Rod: Elaeagnus
Vrsta: E. umbellata
Dvojno ime
Elaeagnus umbellata
Thunb.

Jesenska maslina (štitasta dafina, lat. Elaeagnus umbellata), grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnaceae (zlolesinovke), koja raste na sjeveroistoku Kine,Tajvanu, Japanu ( japanski naziv je akigumi) te Koreji. Također raste i u Indiji (Himachal Pradesh), te Afganistanu,Pakistanu,Nepalu i Butanu. Plodovi su ove biljke jestivi te bogati vitaminima i mineralima. U Kini i Japanu smatra se ljekovitom biljkom. Ima sposobnost vezanja dušika te tako obogaćuje siromašna tla. U Sjevernoj se Americi smatra invazivnom vrstom. Postoji i veći broj uzgojnih odlika - sorte "Turdus","Serinus","Marzahne","Late Scarlet","Sweet N tart","Early delicious","Big Red","Hidden Springs","Red Cascade" ."Charlies Golden", "Delightful", "Jewell", "Brilliant Rose","Ruby","Newgate","Garnet","Amber","Amoroso"(R),"Fortunella"(R).

Kod nas se sadi po parkovima.Kod uzgoja su za zametanje plodova potrebne najmanje 2 biljke ( stranoplodna biljka ).

Opis

Listopadni grm, visine do 4 metra. Listovi su naizmjenični, eliptični, dužine 4 - 10 cm, gornja strana zelena, donja srebrnasta. Cvjetovi žućkasto bijeli, sitni, mirisavi. Plod crvene boje, okruglast, promjer oko 8 mm, kod nas sazrijeva krajem rujna - početkom listopada,plodovi ostaju na grmu do početka studenog. Plodovi su trpkog kiselo slatkog okusa,nešto manje trpki postaju nakon prvih mrazeva.

Sastav plodova

Plodovi sadrže oko 8,3 % šećera,oko 4,5 % bjelančevina,te oko 12 mg/% vitamina C. Sadrže oko 40 - 50 mg/100 g likopena i do 0,5 % tanina.[1]Također u plodovima ima do 8 % ulja (u sjemenkama do 6 %),te do 4,3 mg/100 g beta kriptoksantina.[2][3]

Po drugom izvoru plodovi sadrže na 100 g 69,4 g vode, 14,5 g ukupnih topivih krutih tvari, 1,51 g kiselina, 8,34 ukupnog šećera, od toga 8,13 g reduktivnih, 0,23 g nereduktivnih šećera, i 12,04 mg vitamina C. Prema jednom pakistanskom istraživanju sadržaj vitamina C bio je oko 27,08 mg/100g.[4]

Ukupni mineralni sadržaj plodova, predstavljen kao pepeo, je 1,045 %. Sadržaj bjelančevina je 4,47 %. Postotak mineralnih tvari :fosfor 0,054, kalij 0,346 , kalcij 0,049, magnezij 0,033 i željezo 0,007.[5]

Podvrste

Sinonimi

  • Elaeagnus crispa Thunb.
  • Elaeagnus crispa var. praematura Koidz.
  • Elaeagnus longipes var. crispa (Thunb.) K.Koch
  • Elaeagnus padifolia K.Koch
  • Elaeagnus praematura (Koidz.) Araki
  • Elaeagnus umbellata var. nakaiana Araki
  • Elaeagnus umbellata f. nakaiana (Araki) H.Ohba

Dodatna literatura

Dirr, M. 1998. Manual of woody landscape plants : their identification, ornamental characteristics, culture, propagation and uses. Stipes, Champaign, Ill.

Fordham, IM, Clevidence BA, Wiley ER et al. "Fruit of autumn olive; A rich source of lycopene" HortScience. Alexandria 36:1136-1137, 2001

Parmar, C. and M.K. Kaushal. 1982. Elaeagnus umbellata Thunb. 23–25. In: Wild fruits of the sub-Himalayan region. Kalyani Publ., New Delhi.

Reich, L. 1991. Elaeagnus: Gumi, autumn olive, and Russian olive, p. 113–120. In: Uncommon fruits worthy of attention. Addison-Wesley Publ. Co., Reading, Mass.

Vanjske poveznice

http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Elaeagnus+umbellata

Izvori

  1. http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Elaeagnus+umbellata Pristupljeno 16. studenoga 2015.
  2. Acta Bot. Croat. 64 (1), 121–128, 2005 CODEN: ABCRA25 ISSN 0365–0588 Morphological and biochemical variations in Elaeagnus umbellata Thunb. from mountains of Pakistan SYED D. AHMAD, MUBASHER S. SABIR*, MIR JUMA, HUSSAIN S. ASAD University College of Agriculture, Rawalakot-12350, Azad Kashmir, Pakistan
  3. http://www.stoppinginvasives.org/dotAsset/aaa94bb8-35f3-48e1-ae60-110e32a46ae9.pdf Pristupljeno 5.11.2015.
  4. https://academicjournals.org/journal/JMPR/article-full-text-pdf/91ADD7D20779 Pristupljeno 12. studenoga 2018.
  5. https://hort.purdue.edu/newcrop/parmar/06.html Pristupljeno 12. studenoga 2018.