Biljana Plavšić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 486107 od 28. travnja 2022. u 09:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Biljana Plavšić
Биљана Плавшић
Biljana Plavšić

2. predsjednik Republike Srpske
trajanje službe
19. srpnja 1996. – 4. studenog 1998.
Prethodnik Radovan Karadžić
Nasljednik Nikola Poplašen
1. član Predsjedništva
Republike Bosne i Hercegovine
iz reda srpskog naroda
trajanje službe
1. ožujka 1992. – 9. travnja 1992.
  1. Preusmjeri Predložak:Clear(u službi sa Nikolom Koljevićem)
  2. Preusmjeri Predložak:Clear
Prethodnik  nitko (ured osnovan)
Nasljednik Nenad Kecmanović
Rođenje 7. srpnja 1930.
Politička stranka SDS (1991. - 1998.)
SNS RS (1998. - 2001.)
Zanimanje biologinja

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka, ratna zločinka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.

Bila je prva članica Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda s Nikolom Koljevićem (ožujak – travanj 1992.) i jedna je od osnivača bh. entiteta Republika Srpska i njegova druga predsjednica (1996. – 1998.). Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i teškog kršenja običaja i pravila rata počinjenih u stvaranju Republike Srpske, tj. u tijeku rata u Bosni i Hercegovini, pravomoćno je na Haaškom sudu osuđena na 11 godina zatvora.[1]

Životopis

Odrasla je u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na PMF-u u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku. Poslije specijalističkih studija u SAD-u, bila je profesor biologije, šef katedre za biologiju i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.[2] Objavila je oko stotinu znanstvenih radova.[3]

Od 1990. do 1992. godine je bila članica predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, potom je nakon početka Rata u Bosni i Hercegovini i proglašenja Republike Srpske postala popredsjednicom te tvorevine (1992.-1996.), te je potom postala druga predsjednica Republike Srpske, u razodblju 19. srpnja 1996. do 4. srpnja 1998.

Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu optužilo ju je za ratni zločin, genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja i pravila rata, te je nakon suđenja i pravomoćno osuđena (zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom oslobođena je optužbe za genocid). Osuđena je na 11 godina zatvora.[4] Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, puštena je na slobodu 27. listopada 2009. godine.[5]

Biljana Plavšić postala je neslavna kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačno čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini 1992. godine.[6]

Jedna od mnogih njenih huškačkih izjava[7] je i:

„Srba ima 12 milijuna, neka ih šest milijuna pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe.”


Izvori