Skakavac (Bosanski Petrovac, BiH)
| Skakavac | |
|---|---|
  Skakavac | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | Bosanski Petrovac |
| Zemljopisne koordinate | 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 22 |
Skakavac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis
Selo je dobilo ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju čini mali vodopad od 2-3 metra. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića Do.
Selo se nalazi između Suvaje, Vođenice i Smoljane, ali ne odmah uz cestu Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa, već malo uvučen prema Grmeču, na dijelom ugnutoj visoravni Obljaj, a dijelom na uzvišenju Klještina (1049 m). Sa istoka je omeđeno planinskim grebenom ispod kojeg su sjenokosi i pašnjaci. Na jugu je korito potoka Suvaje. Potok Suvaja počinje izvorom Zebinovac na visini 1130 metara, da bi ga nizvodno pojačao izvor Sana koga su još Rimljani tako nazvali diveći se bistrini njegove vode i vjerujući da donosi zdravlje. Na zapadu su uzvišenja Veliki i Mali Obljaj i Gradina, na sjeveru Mačkovac i Mejin Vrh.
Skakavac je podijeljen na tri dijela: Obljaj, Klještina i Marjanovića Do, koji je ispod samog Grmeča.[2].
Povijest
U selu je gradina sa akropolom dimenzija 300x150 metara.[3]
Nekada je na potoku Suvaja radilo 19 vodenica, danas samo jedna. Skakavac je u materijalnom pogledu izrazito siromašno selo. Uoči drugog svetskog rata u Skakavcu je živelo 878 stanovnika u 132 domaćinstva. Krševita zemlja nije omogućavala egzistenciju stanovništva pa su mnogi Skakavčani napuštali selo.
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:
ukupno: 226
- Srbi - 226
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 22
- Srbi - 22
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
- ↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
- ↑ Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||