Trojna točka
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trojna točka neke tvari je točka u faznom dijagramu određena temperaturom i tlakom na kojoj tvar istovremeno postoji u tri agregatna stanja (plin, kapljevina i krutina) u međusobnoj termodinamičkoj ravnoteži.[1]
Primjeri
Mnoge tvari imaju trojne točke. Na primjer živa je u trojnoj točki pri temperaturi od −38,8344 °C i tlaku od 0,2 mPa.
Tablica trojnih točaka
| Tvar | T K | p kPa |
|---|---|---|
| Amonijak | 195,40 | 6,076 |
| Argon | 83,81 | 68,9 |
| Arsen | 1090 | 3628 |
| Butan | 134,6 | 7× 10−4 |
| Ugljik (grafit) | 4765 | 10132 |
| Ugljični dioksid | 216,55 | 517 |
| Ugljični monoksid | 68,10 | 15,37 |
| Voda | 273,16 | 0,611 |
- Napomena: za usporedbu tipična 1 atmosfera je 101 325 Pa.
Primjena
Trojna točka vode koristi se za:
- definiranje kelvina, osnovne jedinice SI za termodinamičku temperaturu tako da je njezin iznos utvrđen kao točno 0,01 °C (273,16K, 32,018 °F).
- baždarenje toplomjera
Vrela
- ↑ P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 83
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Trojna točka koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.