Pretpovijesni život

Pretpovijesni život započinje prije više od 3800 milijuna godina kada su hlađenjem Zemlje od tekuće vode nastali oceani u kojima su se razvili sićušni jednostanični organizmi. Mnogi ih smatraju prvim znakovima života. Ti pradavni počeci nazivaju se prahistorijom zato što se to događalo prije povijesnih zapisa. Najviše naših dokaza o počecima života potječe od fosila. Pomoću tih dokaza paleontolozi dijele pretpovijesno doba u razvoju Zemlje na duga razdoblja, takozvane ere, a ere u periode.

Prapočeci

Fosil prokariota (jednostanični organizmi bez jezgre) pronađeni su u Australiji i južnoj Africi u stijenama starima 3400 do 3300 milijuna godina. Neki od njih , kao modrozelene alge, tvorili su duge redove stanice od kojih su nastale slojevite nakupine, takozvani stromatoliti.

Prve biljke

Sve do kraja perioda silura (prije 439 do 408 milijuna godina) većina biljaka živjela je u vodi. Najstarije poznate biljke, Cooksonia, razvile su krutu stabljiku koja je provodila vodu iz korijenja pa je mogla rasti na kopnu.

Prve životinje sa ljušturom

Do očite eksplozije života početkom perioda kambrija moglo je doći uslijed promjena u okolišu. Te promjene su omogućile da se u obliku fosila sačuvaju skeletni dijelovi organizma.

Prve ribe

Prvi kralježnjaci bile su beščeljusne ribe koje su se pojavile prije otprilike 470 milijuna godina. Neke od tih riba razvile su težak oklop od koštanih ploča i živjele su u plitkim morskim vodama, rijekama i jezerima.

Invazija na kopno

Nakon što su biljke prešle na kopno, slijedile su ih životinjebeskralježnjaci koje su se razvijale tako da mogu koristiti prednosti velike količine kisika i suhih uvjeta. Prvi su bili člankonošci. Neki od njih, naprimjer Acantherpestes, vjerojatno su preživjeli na isti način kao današnje stonoge, hraneći se biljnim otpadom. Nakon člankonožaca uslijedili su vodozemci i gmazovi.

Gmazovi

Najstariji poznati gmaz je Westlothiana liziae koji je živio prije 330 milijuna godina. Ovakvi gmazovi su se razvili u divovske gmazove i dinosaure koji su prevladavali na Zemlji u eri mezozoika. Neki su se u potpunosti prilagodili životu na kopnu; mogli su stajati uspravno i lako se kretati. Neki od njih, primjerice plesiosauri, vratili su se u more; ostali, kao pterosauri, počeli su letjeti.

Prve ptice

Pernate ptice razvile su se početkom evolucije dinosaura s kojima su srodne. Prvim pticama, kao ptici Archaeopteryx iz jure, perje je služilo za izolaciju ili kao ukras, te za let.

Prvi sisavci

Prvi sisavci koji su se pojavili razvili su se od zvjerozubaca, skupine gmazova. Neki su preživjeli veliko izumiranje potkraj perioda perma i razvili osobine sisavaca. Jedan od prvih sisavaca bio je Megazastrodon krajem perioda trijasa (prije 245 do 208 milijuna godina).

Prvo cvijeće

Kritosjemenjače (biljke sa cvijetom) pojavile su se u peridu krede (prije 144 do 65 milijuna godina). Prije pojave biljaka sa cvijetom, najčešće lisnato drvo bio je Gingko. Ova izuzetna biljka još uvijek postoji i uzgaja se kao ukrasno drvo.

Mezozoik

Tijekom mezozoika (prije 245 do 60 milijuna godina) superkontinent Pangea pomaknuo se prema sjeveru i razdijelio na velike kontinente koji postoje i u naše vrijeme. Veliko izumiranje krajem perma omogućilo je razvoj gmazova na kopnu, u zraku i u moru. Potkraj ove ere, u peridu krede, došlo je do masovnog izumiranja dinosaura.

Izumiranje dinosaura

Dinosauri su počeli izumirati krajem razdoblja krede. Popularana teorija koja objašnjava to masovno izumiranje govori o asteroidu ili kometu koji je pogodio Zemlju prije 65 milijuna godina i izazavao pojavu velikih količina prašine u atmosferi. Smatra se da je ta prašina zakrila sunčevu svjetlost, što je trajalo mjesecima, ili više, i uzrok je uginuća različitih biljaka i životinja.

Kreda

Tijekom razdoblja krede (prije 144 do 65 milijuna godina) dinosauri su i dalje bili najveće životinje na kopnu. Kontinenti su se i dalje nastavili razdvajati, a današnja Indija primaknula se Aziji. Smatra se da je doba krede vjerojatno završilo velikim sudarom.

Ledeno doba

Podrobniji članak o temi: Ledeno doba

Izmjenjivanje toplih i hladnih klimatskih razdoblja na Zemlji karakteristika je posljednjih 2000 milijuna godina. Tijekom hladnih razdoblja velik dio voda na Zemlji pretvorilo se u ledene ploče. Životinje su se, naprimjer mamuti, prilagodile razvivši debelu vunastu dlaku. Danas na Zemlji vlada interglacijalno, toplo razdoblje.

Izumiranje

Razvoj i izumiranje životinja i biljaka obilježje je života na Zemlji. Masovno izumiranje je pojava kada u isto vrijeme izumre mnogo organizama. U pretpovijesnom razvoju Zemlje dogodilo se nekoliko takvih događaja čiji uzrok ponekad nije poznat.

Dodo

Dodo s Mauricijusa izumro je krajem 18. stoljeća zbog djelovanja čovjeka. Danas su na rubu nestanka i druge biljke i životinje, naprimjer crni afrički nosorog i južnokineski tigar.

Kenozoik

Tijekom razdoblja kenozoika (prije 65 milijuna godina) sisavci postupno postaju brojniji od dinosaura. Neki gmazovi, poput kornjača, zmija, krokodila i guštera, preživjeli su i još uvijek postoje. Preživjele su i ptice postavši raznovrsnije i od sisavaca i od gmazova. Indija se naposljetku sudarila sa Azijom i pritom je nastao lanac Himalaja. Sisavci su se brzo širili po kontinentu prilagođavajući se najraznolikijim podnebljima zato što su mogli održavati stalnu temperaturu tijela te opstati hraneći se i biljnim materijalom i mesom. Najprije su se razvili tobolčari, no postupno su brojniji postali placentalni sisavci.

Leteći sisavci

Dok su se postupno razvijale ptice preuzimajući mjesto pterosaura, i sisavci su razvili mogućnost letenja, naprimjer Palaeochiropteryx. Taj šišmiš dug 7 cm i jedna pronađena vrsta u svom želucu ima ostatke noćnih leptira. Šišmiši su pretežno noćne životinje koje otkrivaju plijen pomoću zvučnih odjeka.

Prvi ljudi

Naš najstariji predak mogao bi biti Australopithecus afarensis, čovjekoliko biće koje se pojavilo u Africi prije otprilike 4 milijuna godina. Najstariji pravi čovjek je Homo habilis i vjerojatno je koristio oruđe prije više od 2,5 milijuna godina. Homo sapiens (današnji čovjek) pojavio se prije otprilike 100.000 godina.

Vremenska tablica

Godine	Značajke
pr. 3800 m.g.	Razvijaju se jednostanični organizmi sa sposobnošću fotosinteze.
pr. 550 m.g.	Pojava čvrstih ljuski.
pr. 500 m.g.	Pojavljuju se primitivne beščeljusne ribe.
pr. 440 m.g.	Biljke i životinje prelaze na kopno.
pr. 395 m.g.	Člankonošci se hrane biljnim otpacima i drugim člankonošcima.
pr. 360 m.g.	Pojavljuju se prvi četveronošci, naprimjer vodozemac Ichthyostega
pr. 210 m.g.	Počinju se razvijati dinosauri.
pr. 65 m.g.	Nakon nestanka dinosaura počinju prevladavati sisavci.
pr. 100.000 godina	Pojavljuje se Homo sapiens.

ca:Vida prehistòrica da:Forhistorisk liv el:Προϊστορική ζωή en:Prehistoric life es:Vida prehistórica eo:Prahistoria vivo eu:Bizitza prehistoriko it:Forme di vita estinte he:יצורים פרהיסטוריים ja:古生物 fi:Esihistoriallinen elämä sv:Förhistoriskt liv zh:史前生物