Šandrovac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 4571 od 8. srpnja 2021. u 12:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Šandrovac je općina u Hrvatskoj.

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije i župni dvor u Šandrovcu.
Središte Šandrovca.

Zemljopis

Šandrovac se smjestio uzduž vrhova Bilogore. U Šandrovcu se nalazi jedan od vrhova Bilogore Vis (314 m). S Visa se za lijepa vremena može vidjeti dio Podravine i susjedna Mađarska.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Šandrovac je imala 2.095 stanovnika.

Šandrovac (naseljeno mjesto)

  • 2001. - 851
  • 1991. - 951 (Hrvati - 915, Jugoslaveni - 18, Srbi - 5, ostali - 13)
  • 1981. - 1.072 (Hrvati - 1.018, Jugoslaveni - 45, Srbi - 1, ostali - 8)
  • 1971. - 1.199 (Hrvati - 1.189, Jugoslaveni - 5, ostali - 5)

Izvor

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Naselja

Jasenik, Kašljavac, Lasovac, Lasovac Brdo, Pupelica, Ravneš i Šandrovac.

Uprava

Čast načelnika općine Šandrovac već je nekoliko puta zaredom pripala Josipu Dekaliću, čiju funkciju i trenutno obnaša kao i funkciju predsjednika općinskog vijeća, dok je zamjenik načelnika Stjepan Grošić.

Povijest

Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245.g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491.g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501.g. osnovana je i crkvena župa.

Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

U samom centru Šandrovca smještena je osnovna škola. Nju pohađaju učenici općine Šandrovac od prvog do četvrtog razreda.

Kultura

Za kulturna i društvena zbivanja na području općine brine se kulturno-umjetničko društvo Šandrovac. Društvo redovito organizira susrete na kojima sudjeluju kako gosti iz Republike Hrvatske tako i gosti iz susjednih nam zemalja. Svoje umijeće i kulturnu baštinu mogli su vidjeti stanovnici raznih krajeva lijepe naše.

KUD Šandrovac se može pohvaliti bogatom kulturnom baštinom koja se već godinama prenosi iz koljena na koljeno. Unutar društva djeluje tamburaška, plesna i dramska skupina te mažoretkinje. Društvo ima 60-ak aktivnih članova svih uzrasta.

Šport

Ostale udruge

Vanjske poveznice


P parthenon.svg Nedovršeni članak Šandrovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

  1. PREUSMJERI Predložak:Šandrovac