Madaraš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 442387 od 23. ožujka 2022. u 11:46 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Madaraš (mađ. Madaras) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 49,30 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 3' 18" sjeverne zemljopisne širine i 19° 16' istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, na 113 metara nadmorske visine, 10 km jugozapadno od Aljmaša i 6 km sjeveroistočno od Kaćmara.

Povijest

16. kolovoza 1502. je Ivaniš Korvin, ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pred zagrebačkim Kaptolom Mirku Tereku (Imre Török) iz Enjinga dao u zalog utvrdu (castrum) Zabathku (Suboticu) i istoimeni grad (oppidum).[1] Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovišta Madaraš, Tavankut, Verušić i Šebešić.[1]

Upravna organizacija

Upravno pripada aljmaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6456.

U Madarašu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.

Stanovništvo

U Madarašu živi 3283 stanovnika (2002.).

Stanovnici su većinom Mađari. Roma je blizu 2%, Hrvata, Nijemaca i Srba je po 0,2% te ostalih. Rimokatolika je 84%, kalvinista je 3%, grkokatolika je 0,2%, luterana je 0,1% te ostalih.

Stari su izvori u ovom selu zabilježili i prisutnost plemića Latinovića, uz Grašalkoviće, jedne od najbogatijih u tom dijelu Ugarske.

Vidi još

Izvori

  1. 1,0 1,1 Radio Subotica na hrvatskom. Na današnji dan. Priredio: Lazar Merković

Vanjske poveznice