Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mirko Valentić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 434725 od 19. ožujak 2022. u 08:12 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.

Životopis

Godine 1961. diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu a od iste godine pa do 1964. godine bio je profesor povijesti u Školi za odgajateljice u Zagrebu.[1] Od 1964. do 1971. godine kustos je u Povijesnom muzeju Hrvatske a 1971. godine zaposlio se je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu (nekadašnji Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske). 1978. godine doktorirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Vojna krajina i pitanje njenog sjedinjenja s Hrvatskom 1861.-1881.[1] Bio je ravnatelj u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu od 1991. do 2002. godine.[2], predavač na Odsjeku za povijest pri Hrvatskim studijima. U znanstvenom radu proučava povijest Vojne krajine, vlaškog etnika na hrvatskim prostorima te povijest gradišćanskih Hrvata.[2]

U mirovinu je otišao 30. prosinca 2002. godine.[1]

Predsjednikom je Hrvatskog kulturnog društva "Banja Luka" u Zagrebu od 2002. godine.[1]

Djela

  • Kameni spomenici Hrvatske XIII-XIX stoljeća, Zagreb, 1969.
  • Gradišćanski Hrvati od XVI. stoljeća do danas, Zagreb 1970.
  • Die Burgelaendische Kroaten, Eisenstadt, 1972.
  • Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849–1881., Zagreb, 1981.
  • Vojna krajina u Hrvatskoj, Zagreb, 1981. (suautor Fedor Moačanin)
  • Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Miroslav Brandt, Bože Čović, Slaven Letica,Radovan Pavić, Zdravko Tomac i Stanko Žuljić)
  • Juraj Rattkay: Memoria regum et banorum Croatiae, Sclavoniae et Dalmatiae (Beč, 1652) - reprint, prijevod, komentari, Zagreb, 2001. (suautori: Zrinka Blažević, Mijo Korade, Sandor Bene)
  • Rat protiv Hrvatske 1991.-1995.: velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010.
  • War against Croatia 1991 - 1995: Greater Serbian projects from idea to implementation, Zagreb - Slavonski Brod, 2012.[3]

Urednik

Urednikom je knjige Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor, 1972.) autora Martina Meršića ml. te skupa sa Zvanom Črnjom i Nikolom Benčićem monografije Gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor 1973.).[4] Također urednikom je niza Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, I-X, 1999.-2006.[5]

Nagrade i odličja

  • 2013.: Časni znak zemlje Gradišće.[4]

Izvori

Vanjske poveznice